Početak otvaranja novih radnih mjesta očekuje se sredinom iduće godine, a Vlada planira u proračunu osigurati veća sredstva za mjere aktivne politike zapošljavanja. Poručio je to ministar rada, Mirando Mrsić na tematskoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
Od iduće godine i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) počinje s novim načinom rada. To znači da postaje 'tihi partner' svima koji krenu u poduzetničke vode, a najavljeno je i dodatno povećanje broja javnih radova u koje je samo ove godine bilo uključeno 60% više dugotrajno nezaposlenih.
Ministarstvo rada će zajedno sa socijalnim partnerima u sklopu Nacionalnog programa reformi (koji kreće ulaskom RH u EU 1. srpnja) izraditi nove mjere zapošljavanja, dizajnirane prema potrebama mladih, dugotrajno nezaposlenih, osoba s invaliditetom itd.
Mrsić je također istaknuo kako se, u suradnji s Ministarstvom obrazovanja i regionalnog razvoja, intenzivno radi na Hrvatskom klasifikacijskom okviru koji će igrati glavnu ulogu u promjeni nepovoljne strukture nezaposlenih. To znači da će ubuduće obrazovni ciklus i upisne kvote biti primjereni potrebama tržišta rada.
Predstavnik sindikata u GSV-u Krešimir Sever također je upozorio na sve gori omjer radno aktivnog i stanovništva u mirovini. Trenutno na 1,5 milijuna zaposlenih dolazi 1,2 milijuna umirovljenika. Upozorio je da Hrvatska nije dovoljno orijentirana na očuvanje postojećih radnih mjesta. Od 2008. godine do danas zatvoreno je oko 130.000 radnih mjesta u realnom sektoru, a iskoristivost obrazovanja uz rad izuzetno je niska.
Hrvatska udruga poslodavaca tradicionalno je upozorila kako bi HZZ trebao više sredstava usmjeriti na mjere i aktivnosti zapošljavanja. Samo prošle godine od 2 milijarde kuna čak je 1.5 milijardi (70% sredstava) potrošeno na naknade nezaposlenima.
Ministarstvo rada nezadovoljno je brojem ljudi koji su se uključili u model samozapošljavanja jer unatoč porastu od 41% imaju samo 651 odobreni zahtjev. Nezadovoljni su i iskoristivošću mjere za očuvanje radnih mjesta, za što je pristigao svega 171 zahtjev.
Ove godine Ministarstvo je odlučilo financirati samo programe koji omogućavaju zaposlenost, jer je utvrđeno da stjecanje dodatnih vještina nije imalo nikakav utjecaj na zapošljivost 15.000 osoba koje su bile uključene u taj program. Ove godine u procesu obrazovanja bilo je stoga tek 3.000 ljudi, što je 60 do 70% manje nego dosad, naglasio je ministar Mrsić.
Izvor: poslovni.hr
