Demografske promjene uzrokovane smanjenjem stope rodnosti i starenjem stanovništva problem su koji članice EU nastoje riješiti produživanjem radnog vijeka. Očekuje se da će se do 2040. godine dobna granica za odlazak u mirovinu povećati kod svih zemalja članica. Želimo li se zaštiti od rizika povećanja dobne granice i zadržati primjerenu razinu primanja kada odemo u mirovinu o tome moramo razmišljati tijekom radnog vijeka. Mirovina je važno pitanje i rješava se dok je čovjek još u radnom odnosu.
Odričemo se sadašnje potrošnje i štedimo da bi jednog dana kad su nam smanjene mogućnosti zarade imali što trošiti. Ako čovjek prosječno provede 15 godina u mirovini za održavanje primjerenog životnog standarda potrebno mu je tijekom radnog vijeka uštedjeti od 300-500 kuna mjesečno
Ulaskom u EU Hrvatska bi trebala dostići prosjek od 40% koliko je postotak ugovorene mirovinske štednje u odnosu na broj radno aktivnog stanovništva. U Hrvatskoj danas dobrovoljnu mirovinsku štednju ima 12% radno aktivnog stanovništva. Brojne Europske i svjetske institucije kao prioritet navode podizanje financijske pismenost kako bi se spriječilo siromašenje ljudi uzrokovano produljenjem životnog vijeka.
Važno je da mladi ljudi koji kreću u svijet rada budu upoznati s ovim proizvodom i njegovim prednostima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku registrirana nezaposlenost u listopadu ove godine iznosila je 19,6% te bi bilo dobro da ti ljudi budu informirani na koji način mogu nadoknaditi „izgubljene doprinose“.
Kapitalizirana štednja u drugom stupu direktno je ovisna o razdoblju uplata i visini prinosa. Kad osiguranik ostane bez posla nema uplata na osobne mirovinske račune pa će za te iznose biti i mirovina manja. Ponovnim zaposlenjem osiguranik drugog stupa nema mogućnost nadoknaditi „izgubljene doprinose“ dok mu treći stup to omogućava, jer on uplaćuje koliko može i želi i kada to najbolje odgovara njegovim financijskim mogućnostima. Isto tako, ako ostane bez posla u kasnijoj životnoj dobi može početi koristiti mirovinu iz trećeg stupa, a štiti se i od rizika promjene mirovinskih propisa uslijed povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu tijekom radnog vijeka. Pored navedenog, ne postoji pristupna dobna granica za izbor ovog proizvoda, nema diskriminacije glede zdravstvenog stanja, mirovinska davanja mogu se koristiti s navršenih 50 godina, a ako je na računu iznos manji od 10.000 kuna može se podići jednokratno. Država potiče pojedince na štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu kroz državna poticajna sredstva i porezne olakšice, do maksimalno 750 kuna godišnje po članu. Unutar Erste Grupacije postoje obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi. Nešto više od 254 tisuće članova obveznog mirovinskog fonda povjerilo nam je na upravljanje 6,7 milijardi kuna imovine. Dobrovoljni mirovinski fondovi imaju 28.500 članova i imovinu od 182 milijuna kuna. Prosječan godišnji prinos kod Erste Plavog Protect iznosi 6,01%, kod Erste Plavog Expert 5,64%, a kod obveznog 5,81%.. Prinosi u ovoj godini na visokim su razinama i iznose 17,78% kod Erste Plavog Expert, 15,74% kod Erste Plavog Protect i 14,73% kod Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda.
