Ugovori o radu na određeno vrijeme, definicija plaće, kao i izmjene propisa kad je riječ o pravu na razmjerno korištenje godišnjeg odmora te prekovremeni rad moguće neće biti predmet aktualnog usuglašavanja Zakona o radu (ZOR) iako se i ta područja nalaze u prijedlogu izmjena postojećeg zakonodavstva, piše Novi list.
U rješenjima koje je predložilo ministarstvo rada i mirovinskog sustava posebno upada u oči nova regulacija ugovora na određeno vrijeme. Naime, iz prijedloga izmjene članka kojim se i dalje naglašava iznimnost sklapanja ugovora na određeno vrijeme (iako se razlozi za njegovo sklapanje više ne navode), proizlazi da bi takav ugovor u budućnosti mogao trajati 'do vječnosti', piše Novi list.
U teksu se pojašnjava kako prema predloženom rješenju poslodavac s istim radnikom može sklopiti 'dva ili više uzastopnih ugovora na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog kojeg je poslodavac prilikom sklapanja ugovora o radu dužan pismenim putem obrazložiti radniku'. Ukupno trajanje dva ili više uzastopnih ugovora ne može biti neprekinuto duže od tri godine. Važeće rješenje, pak, govori o jednom ili više uzastopnih ugovora o radu.
No, postavlja se pitanje što je s prvim ugovorom na određeno vrijeme kojeg će poslodavac sklopiti s radnikom? Kako njega u novom zakonskom rješenju uopće nema, proizlazi da se takav ugovor može sklopiti na nekoliko mjeseci, ali i na puno dulje razdoblje u trajanju od nekoliko godina.
Niti jedno dosadašnje otvaranje ZOR-a nije dalo definiciju plaće. Resorno ministarstvo predlaže da se pod plaćom ubuduće smatra »novčani i svaki drugi primitak propisan posebnim propisom o doprinosima, osim primitaka koji nisu oporezivi prema propisu o porezu na dohodak, a kojeg je poslodavac isplatio ili bio dužan isplatiti radniku na temelju rada po osnovi radnog odnosa«.
Ograničenje tjednog prekovremenog rada najviše do osam sati i dalje ostaje, no ubuduće ono ne bi trebalo biti regulirano na mjesečnoj već samo na godišnjoj razini. Tako radnik u godinu dana ne bi smio raditi prekovremeno dulje od 180 sati, što je slučaj i prema sadašnjem zakonu.
Poslodavci se više neće trebati savjetovati s državnom burzom za zapošljavanje tijekom izrade programa zbrinjavanja radnika, niti će biti dužan izjasniti se o primjedbama radničkog vijeća s ciljem sprečavanja ili ograničavanja broja otkaza.
Izvor: Novi list, Poslovni dnevnik
