Propisi o e-knjižici još nisu doneseni, a tvrtke, osobito one s mnogo radnika, baš u sezoni godišnjih odmora čeka velik posao.
Birokratske zavrzlame, najveći krivac što kvalifikacije koje su trebale biti u radnoj knjižnici ipak nisu svima u nju upisane, trebale bi otpasti uvođenjem elektroničke radne knjižice 1. srpnja, piše Poslovni dnevnik.
Upisivanje kvalifikacija u postojeću radnu knjižicu, koja je dokaz o radnom statusu, potpuno je beskorisno, smatra profesor Željko Mrnjavac sa splitskoga Ekonomskog fakulteta, dok će nova zapravo služiti kao službeni pregled stečenih kompetencija kroz formalno i neformalno obrazovanje. Ona je, kaže Mrnjavac, nešto sasvim drugo od radne knjižice koja je bila dokaz o radnom statusu.
"Radne knjižice bile su poluvažan dokument u predkompjutorsko doba, a danas postaju potpuno nevažan. Koliko znam, europske zemlje odavno su ih ukinule. Italija je, primjerice, imala sustav 'libretto del lavoro', koji se na isti način ostavljao kod poslodavca i ukinut je 2003. godine. Nisam, međutim, čuo da bi EU zabranjivala radnu knjižicu, niti da bi zahtijevala elektroničku. Mislim da je taj termin Ministarstvo rada samo sebi zadalo jer tako ne mora razmišljati ni o izdavanju radne knjižice drugim građanima EU koji bi poželjeli raditi kod nas", kaže Mrnjavac za Poslovni dnevnik.
Radna se knjižica tretira kao birokratska barijera jer dodatno opterećuje poslodavca. Dosad je uz obrasce za prijavu i odjavu na mirovinski i zdravstveni zavod poslodavac morao fizički nositi i radnu knjižicu, a po novome će to obaviti elektronički. No, sa stajalište pravne sigurnosti, stručnjaci savjetuju radnicima oprez.
Nezgodan tajming
Teoretski je moguće da radni staž u knjižici nije usklađen s evidencijom mirovinskoga osiguranja, pa bi svi koji su mijenjali radni odnos trebali provjeriti je li sve ispravno evidentirano. Radne knjižice koje poslodavci vrate radnicima treba čuvati s obzirom na to da vrijede kao javna isprava i dokaz o radnom stažu do 1. srpnja. Milan Špiček, pomoćnik direktora tvrtke Kopun i Kopun, upozorava na to da kasne podzakonski propisi vezani uz elektroničku radnu knjižicu.
"Od lanjskih izmjena Zakona o radu znalo se da se prilikom ulaska RH u EU ukida radna knjižice, a evidencije koje su se dosad evidentirale u radnoj knjižici vodit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje elektroničkim putem. Najavljeno je i da će se do početka 2013. donijeti propisi o e-knjižici. Oni još nisu doneseni, a kako će se puno stvari mijenjati od 1. srpnja, kad počinje sezona godišnjih odmora, tvrtke čeka velik posao, posebice one s velikim brojem radnika. Veliki i srednje veliki poslodavci imat će puno administrativnog posla u pogledu zaključenja postojeće knjižice", kaže Špiček.
Poslodavac je dužan do 30. rujna u radnoj knjižici precrtati sve nepopunjene rubrike, te ih ovjeriti svojim potpisom i pečatom poslodavca. Svoje postupanje dužan je evidentirati i u rubrici Bilješke na kraju radne knjižice. Nakon toga poslodavac će radniku vratiti radnu knjižicu, uz zabilježbu da ju je radnik preuzeo. Ako to ne može učiniti, dužan je radnu knjižicu dostaviti uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada, i to prema mjestu prebivališta radnika. Predviđa se da će se u e–knjižici evidentirati, osim formalnog obrazovanja, i neformalna znanja i vještine stečene radom u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO), od kojeg se, pak, očekuje stjecanje odgovarajućih kvalifikacija koje traži tržište rada. No, da bi HKO u potpunosti zaživio treba donijeti još niz podzakonskih i provedbenih akata, upozorava Milan Špiček.
Izvor: Poslovni dnevnik
