Ministar financija Slavko Linić sinoć je govoreći o velikom proračunskom deficitu rekao da je on porastao, u odnosu na prošlu godinu, i za trošak članstva u EU koji Hrvatsku košta 4,7 milijarde kuna te da je taj trošak trebao biti pokriven gospodarskim rastom.
"Taj trošak je trebao biti pokriven tim rastom. Nema li toga, to je manjak proračuna", rekao je rekao je ministar financija za RTL.
Sanacije brodogradnje, željeznice, zdravstva i plaćanje svih dugova, koje smo zatekli, u roku od 60 dana je dovelo do ukupnog duga od 190 milijardi kuna države s kamatom od dvije i pol milijarde više, rekao je Linić.
Gospodarskog rasta nema jer je gospodarstvo u problemima i nije počelo raditi, upozorio je i podsjetio i na neprekidne predstečajne nagodbe te otpise i druge probleme.
Upitan je li vrijeme za obraćanje MMF-u, Linić je pojasnio da se MMF poziva kada ne možete financijski sanirati dugove i nije potreban za provedbu mjera štednje, jer ih Vlada uporno provodi zadnje tri godine i zato, kazao je, imamo kompletno nezadovoljstvo gospodarstvenika, sindikata i zaposlenih.
Na konstataciju da ta štednja očito nije dovoljna, Linić je rekao da se može ići i na daleko veću štednju, ali je pitanje što će se njome dobiti - još manju potrošnju.
U Hrvatskoj nema volje da se neke reforme podrže zajednički, ocijenio je Linić.
Na upit kako misli vratiti više od milijardu eura koji iduće godine dolazi na naplatu, Linić je rekao da je Vlada donijela poseban program mjera i dodatnom štednjom mora se smanjiti 17 do 19 milijardi kuna duga opće države, jer je prevelik.
Vjerujem da ćemo u tome biti uspješni i da je to jedan od programa koji će nam pomoći da financijskim investitorima objasnimo da smo u stanju upravljati svojim dugom, istaknuo je Linić. Kazao je kako je kamata već sad visoka od 6 do 6,5 posto, a moguće je da ide i do 7 posto, ali da je bitno da se još uvijek možemo zadužiti i da postoji povjerenje. Kad toga ne bi bilo, onda je potreban MMF, rekao je hrvatski ministar financija.
Upitan hoće li biti novih rezova plaća u javnom sektoru, Linić je odgovorio da će biti manji broj zaposlenih i da su najveći problem dodaci koji nisu na bazi rada nego ranijih odluka vlade, pa se sad kontrolom plaća kroz centralni obračun plaća to nastoji riješiti. Upozorivši da postoje veliki otpori, najavio je da oni koji do kraju godine ne budu u tom sustavu, neće dobiti plaću.
Na tvrdnju da svi pokušaji Vlade za ostvarenje gospodarskog rasta nisu dali rezultate, ministar financija Slavko Linić je rekao da napokon možemo reći da je dobar dio projekata u državnom sektoru završen i da će se krenuti s investicijama.
Izvor: business.hr
