"Radimo cijeli dan za 4.500 kuna, a stan će biti naš za 18 godina."
Tijekom 2010. onih koji nisu mogli svojim dohotkom podmiriti životne troškove bilo je 40 posto i podatak se činio alarmantnim jer ih je 2009. bilo 30 posto, a pretkrizne 2008. godine samo 20 posto.
Iako su obitelji u kriznim godinama, unatoč rastu cijena, štedjele gdje su mogle te im budžet za troškove pada, prihodi im zbog pada plaća u privatnom sektoru te sve većih valova otkaza padaju mnogo brže. Obveze - posebno one kreditne - u najmanju ruku ostaju iste, a mnogima su zbog kredita u švicarcima i bitno porasle. Uz to, i cijene osnovnih živežnih namirnica svakodnevno rastu.
Kredit za preživljavanje
Posljednji podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku - a koji pokazuju da je udio onih s većim troškovima od prihoda narastao na dramatičnih 70 posto - odnose se na 2011. godinu. S obzirom na ozbiljan rast cijena, prije svega energenata, u 2012. i 2013. godini realno je očekivati da udio takih obitelji nije padao - čak štoviše.
U analizama potrošnje kućanstava Državni zavod za statistiku kućanstva dijeli na 10 kategorija: prvu kategoriju čini 10 posto obitelji s najnižim primanjima, a 10. kategoriju 10 posto onih s najvišim primanjima.
Tijekom 2011. godine obitelji iz 10. kategorije zaradile su 12 puta više nego one u 1. kategoriji: najbogatiji su prosječno zaradili 198.333 kune, a najsiromašniji - uglavnom primatelji socijalne pomoći i umirovljenici s najnižim, poljoprivrednim penzijama - tek 16.755 kuna.
Da bi uopće preživjeli, najsiromašniji su se morali zadužiti ili na neki drugi način namaknuti još barem 10.000 kuna - za život su potrošili oko 27.000 kuna.
Dakle, tročlano je kućanstvo mjesečno zarađivalo oko 1400 kuna, a trošilo oko 2250 kuna. Gotovo polovica novca koji su potrošili (42,4 posto) otišla im je na hranu, a još četvrtina na stan i režije. Za ostalo - poput prijevoza, kulture, obrazovanja ili privatnog zdravstva - nije ostalo gotovo ništa.
S druge strane, 10 posto obitelji s najvišom zaradom uspjelo je zaštedjeti oko 60.000 kuna tijekom godine, a mjesečno su trošili oko 11.500 kuna. Samo za prijevoz - dakle, na automobile, njihovo održavanje i benzin - potrošili su oko 25.000 kuna, što gotovo odgovara ukupnoj svoti koju su najsiromašniji upotrošili na sve životne troškove.
Koliko uspiju uštedjeti
Međutim, najviše zabrinjavaju problemi obitelji na sredini dohodovnih razreda. Primjerice, prosječna obitelj u 6. kategoriji (što znači da je 50 posto obitelji zaradilo manje od nje, a 30 posto više od nje) 2009. godine zarađivala je 80.573 kune godišnje, odnosno oko 6.715 kuna mjesečno.
Trošila je oprilike isto koliko je i zaradila - 79.902 kune. Dakle, na kraju godine kad je podvukla crtu ostalo joj je oko 650 kuna.
U međuvremenu, hrana je ukupno poskupjela oko 15 posto, troškovi stanovanja oko 20 posto, gorivo 25 posto, prometne usluge 10-ak posto... Istovremeno, njima su prihodi pali na 74.198 kuna, odnosno za oko 550 kuna mjesečno.
Počeli su štedjeti i, unatoč poskupljenju osnovnih živežnih namirnica i režija, uspjeli su umjesto gotovo 80.000 kuna godišnje troškove svesti na 75.000 kuna. No ipak nedovoljno: još uvijek su zaradili 1000 kuna manje nego što su potrošili.
Prihodi su pali obiteljima svih dohodovnih razreda, negdje oko 10 posto. Troškovi života su porasli, rate kredita ostale su iste.
Međutim, iako je jasno da 70 posto obitelji nije moglo pokriti životne troškove prihodima, onih 30 posto koji su to mogli zarađivali su bitno više, zbog čega je statistika pokazala da je prosječno kućanstvo zaradilo 81.215 kuna, a na život potrošilo 74.941 kunu.
Primijeni li se ta prosječna potrošnja na 1,519.038 kućanstava, koliko ih je prema popisu stanovništva trenutno u Hrvatskoj, dolazi se do 114 milijardi kuna: toliko su hrvatske obitelji ukupno potrošile na podmirenje životnih troškova.
Trećina tog novca otišla je na hranu, koja je u Hrvatskoj, prema objektivnim pokazateljima Eurostata, među skupljom u Europi. Prosječni stanovnik EU na hranu troši 13 posto ukupnog budžeta. Sa 31,7 posto Hrvatska je apsolutno na vrhu zemalja Europske unije: na drugom je mjestu Latvija sa 19,9 posto.
Najmanje za kulturu
Drugi najveći trošak hrvatskih kućanstava su stanovanje i energenti, koji su 2011. godine iznosili 15,7 posto ukupnih troškova. Može se očekivati da će taj postotak narasti tijekom 2012. i 2013. godine zbog izrazitih poskupljenja. Upravo je to stavka na koju obitelji najviše troše u ostatku Europske unije - oko 24 posto. Hrvatska je na pretposljednjem mjestu, manje od nje izdvaja samo Malta - 12 posto.
Za dodatno obrazovanje domaće obitelji troše tek 0,9 posto budžeta, što ne odskače bitno od prosjeka EU, koji iznosi 1,1 posto. Najviše izdvajaju Grci (2,4 posto), a manje od nas izdvajaju Francuzi, Austrijanci, Danci i mnogi drugi. Na dnu ljestvice je Švedska s izdvajanjima od samo 0,3 posto.
Očito je da su Hrvati najviše štedjeli na restoranima i na kulturi: nitko u EU ne izdvaja manje od nas za kulturu i rekreaciju te za restorane i hotele. Dok Španjolci u restoranima ostave gotovo 18 posto novca, Hrvati ostave tek 2,4 posto. Na kulturu trošimo 5,3 posto novca. Slovaci i Česi, na primjer, troše oko 9,5 posto.
No na komunikacijama nismo štedjeli - izdvajanja su u promatranom razdoblju i narasla. Hrvatska je stoga uvjerljivo na vrhu EU po tom pitanju: na telekomunikacijske usluge odlazi nam svaka 19. kuna iz kućnog budžeta. Na komunikacije trošimo 5,4 posto ukupnog novca za troškove, što je točno dvostruko više od prosjeka EU. Prva iza nas je Nizozemska sa 4,2 posto budžeta.
Izvor: Jutarnji list
