Hrvatska je najnižu ocjenu dobila samo u kategoriji zapošljavanja, gdje padamo na 88. mjesto.
Zemlja koja najbolje na svijetu brine za svoje radnike je Švicarska. Tako barem pokazuje najnovija stručna studija Svjetskog ekonomskog foruma. Na listi 122 zemlje Hrvatska se našla na relativno dobrom 46. mjestu - iznad Poljske, Mađarske, Rusije i Turske. Ispred nas su Slovenci, a iza nas Srbi.
Posljednji na listi je Jemen, a regija u kojoj se najkvalitetnije živi i radi jest sjeverna Europa. Naime, nakon Švicarske, top deset zemalja za rad i život su Finska, Singapur, Nizozemska, Švedska, Njemačka, Norveška, Velika Britanija, Danska i Kanada.
Od mediteranskih zemalja Španjolska je na 29. mjestu, Italija 37., a Grčka 55. Tim Svjetskog gospodarskog foruma, iz svojega sjedišta u Švicarskoj, koji je vodila Saadia Zahidi želio je utvrditi koliko se gdje na svijetu vodi računa o ljudskim resursima, prateći četiri osnovna stupa: zdravlje i rekreaciju, obrazovanje, zapošljavanje i okruženje.
"Napravili smo prvi put studiju ovakve vrste kako bismo točno utvrdili koje su to zemlje koje svojim ljudima pružaju više različitih mogućnosti, odnosno na kojim područjima su najveći problemi, kako bi ih se moglo rješavati", kazala je Zahidi, koja je vodila stručnjake Mercer Consultinga i Harvard School of Public Health.
Potreba za projektom ovakve vrste ukazala se zbog ogromne nezaposlenosti na globalnoj razini, osobito mladih, te sve većim potrebama suvremenog svijeta za stalnim usvajanjem novih vještina. Stručnjaci su se fokusirali na cjeloživotno ulaganje u pojedinca - od zdravstvenih do obrazovnih mogućnosti u djetinjstvu, pa do mogućnosti ulaganja u usavršavanja tijekom karijere.
Indeks ljudskog kapitala
Koristili su se podacima kao što su stopa udjela radne snage u nekoj zemlji, stopa upisa u škole, smrtnost novorođenčadi i očekivani životni vijek. Na temelju 51 varijable stvorili su indeks ljudskog kapitala i krenuli u analizu. U rubrici Zdravlje analizirali su dostupnost zdravstvene skrbi tijekom cijelog života i mogućnosti različitih dodatnih aktivnosti koje pomažu očuvanju zdravlja. U rubrici Obrazovanje pratili su dostupnost temeljnog obrazovanja, ali i svih oblika cjeloživotnog usavršavanja. U rubrici Zapošljavanje analizirali su koliko se vodi računa o talentu, iskustvu i spremnosti za usavršavanje, a u četvrtoj kategoriji analizirali su koliko je radniku poticajno okruženje, sve do cestovne infrastrukture kojom se koristi za odlazak na posao.
"One zemlje koje su spremne ulagati u svoje radnike uvijek će brže napredovati", smatra voditeljica projekta. Također su došli do zaključka da bogatstvo neke zemlje ne jamči i ulaganje u ljudske resurse, pa su izdvojili Rusiju i Kuvajt kao bogate zemlje koje ne ulažu u ljude. Zanimljiva je analiza stanja u Americi koja je po sposobnosti prepoznavanja i zadržavanja kvalitetnih kadrova na visokom četvrtom mjestu, ali zbog razine stresa i depresije te nedostupnog zdravstvenog sustava pada na 43. mjesto.
Hrvatska je najnižu ocjenu dobila samo u kategoriji zapošljavanja, i tu padamo na 88. mjesto, što znači da malo cijenimo svoje stručnjake i nadarene ljude te da im ne pružamo uvjete kakve bi zaslužili. Nismo se proslavili ni “poticajnim” okruženjem, koje nas spušta na 60. mjesto, ali se po dostupnosti zdravstvene skrbi podižemo na visoko 24. mjesto u svijetu.
Izvor: Slobodna Dalmacija
