Hrvatska mora uskladiti svoju ekonomsku politiku s drugim članicama Unije.
Europska komisija provest će dubinsku analizu hrvatske ekonomije u okviru procedure makroekonomske neravnoteže, objavili su u Bruxellesu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i povjerenik za ekonomsku i monetarnu politiku Olli Rehn. Oni su predstavili početak novog ciklusa Europskog semestra, vrste kordinacije ekonomskih politika na razini Europske unije.
Rehn je rekao da je dubinska analiza Hrvatske, najnovije članice EU, potrebna kako bi se razumjeli priroda i potencijal rizika vezanog uz vanjsku poziciju, trgovinsku bilancu i konkurentnost, kao i domaća kretanja, posebice velika stopa nezaposlenosti.
Ni po tome Hrvatska nije izuzetak jer se takva dubinska analiza provodi za 16 država članica, za mnoge od njih učinjena je još prije, a ove će se godine samo nastaviti. Osim za Hrvatsku, prvi se put pokreće za Njemačku i Luksemburg zbog prevelikog suficita.
Komisija će nakon izrade dubinske analize u proljeće sljedeće godine, ako procijeni da postoji neravnoteža ili ozbiljna nevravnoteža, dati Hrvatskoj i posebne preporuke kako se suočiti s tim izazovima. To je uobičajena procedura u okviru Europskog semestra, u koji je Hrvatska sada kao članica prvi put i formalno uključena.
Alarmantni pokazatelji
Hrvatska je prošle godine dobrovoljno predala Europskoj komisiji svoje planove proračunskih kretanja i suočavanje s gospodarskim izazovima iako to nije bila dužna. Međutim, Europska komisija nije joj dala specifične državne preporuke. U komentarima stanja Hrvatske Komisija je jučer procijenila da niska kvaliteta poslovnog okruženja, niska efikasnost sudstva, kao i nedostatak konkurentnosti na ključnim tržištima otežavaju perspektivu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija upozorava da se pogoršava socijalna situacija tako da se trećina stanovništva izlaže opasnosti od siromaštva. “Strategija socijalnog blagostanja 2011. - 2016. i novi zakon o socijalnom osiguranju dobra su osnova za reformu sustava iako će rezultati tih mjera ovisiti o njihovoj implementaciji”, kaže Komisija.
U svojem izvješću o “ranom upozorenju” Komisija ističe da u Hrvatskoj postoji određen broj pokazatelja koji su iznad dopuštenog praga, pogotovo po pitanju stranih ulaganja, gubitka dijela izvoznog tržišta i razine nezaposlenosti.
Mjere za privatni sektor
Hrvatski je privatni sektor, usto, prezadužen još otprije krize. Negativni utjecaj na ekonomiju ima i pad domaće potrošnje. Zbog pada gospodarstva naglo raste i javni dug. Nastavak recesije, uz rigidno tržište rada, rezultirao je padom zaposlenosti, pogotovo u privatnom sektoru.
Europska komisija upozorava da suficit koji je Njemačka zabilježila prethodnih godina nije nužno dobar za europsko gospodarstvo i ocjenjuje da ta zemlja i dalje više štedi i proizvodi nego što troši i investira. A porast potrošnje i investicija u Njemačkoj pomogao bi gospodarstvima drugih zemalja Unije.
Za poticanje rasta i stvaranje radnih mjesta, EK predlaže manje opterećenje za zapošljavanje, poreze i doprinose, a deficit treba rješavati smanjenjem javnih troškova i većim porezima na nekretnine te onim usmjerenim na zaštitu okoliša. I lakše kreditiranje malih i srednjih tvrtki pomoglo bi rastu.
Po riziku od siromaštva u samom smo vrhu EU
Nezaposlenost se, pak, prošle godine popela na gotovo 16 posto. “Nezaposlenost mladih veća od 40 posto poseban je problem. Velik udjel dugoročne nezaposlenosti znači da postoji problem strukturne prirode. Udio osoba u opasnosti od siromaštva iskazuje trend rasta i među najvećima je u EU. Komisija smatra korisnim obaviti dubinsku analizu s ciljem provjere postojanja neravnoteže”, navodi se u dijelu dokumenta posvećenog Hrvatskoj. Iako Komisija spominje nezaposlenost mladih “iznad 40 posto”, u odvojenom dokumentu o nezaposlenosti te skupine u EU navodi podatak o 52,8 posto, brojku u čiju točnost sumnja i premijer Zoran Milanović.
Izvor: Jutarnji list