HZZO ima slučajeve kada se dizala plaća na 8.000 kuna da bi se povećala rodiljna naknada.
Promjenom Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. srpnja ove godine, HZZO u slučaju da utvrdi da se status osiguranika ne temelji na istinitim činjenicama i postojanju stvarnih okolnosti za ostvarivanje obveznog zdravstvenog osiguranja ili naknade za bolovanje ili rodiljnu naknadu direktno pokreće postupak pred sudom.
Ova novina trebala bi smanjiti broj pokušaja prijevara, i to od strane onih koji fiktivnim kratkotrajnim zapošljavanjem ili sličnim prijevarama pokušavaju doći do novca iz državnog proračuna. I tako dok je ranije HZZO sumnjive slučajeve tek stavljao na reviziju ili odbijao, sada se za pokušaj prijevare na zdravstvenom osiguranju odmah ide na sud.
Prema statističkim podacima, od ukupnog broja svih osiguranika u Hrvatskoj, navodno je samo njih pet posto spremno ući u rizik lažiranja i izvlačenja novca od osiguranja. Najčešći primjeri prijevare u osiguranju su lažiranje prometne nesreće, krađe automobila, lažiranje liječničke dokumentacije te preveliki računi popravaka.
U HZZO-u ne žele izlaziti u javnost s konkretnim primjerima slučajevima u kojim su ih potencijalni osiguranici pokušali prevariti, jer kažu na taj način bi ljudima samo dali ideje za prijevare. No neslužbeno doznajemo kako je zapravo riječ o prijevarama fiktivnog zapošljavanja na mjesec dana ili tek nešto više, potom nerijetko zapošljavanje trudnica u sedmom ili osmom mjesecu trudnoće, kako bi nakon porađaja dobile naknadu, ali i podizanje plaće nekoliko mjeseci uoči porođaja kako bi se podigao prosjek rodiljne naknada, pa su se znali događati i slučajevi da trudnicama u posljednjem tromjesečju trudnoće plaća skoči s tri na osam tisuća kuna, a HZZO-u su već poznati i slučajevi zapošljavanje nakon kojega se vrlo brzo završava na dugotrajnom bolovanju.
"Kada HZZO zaprimi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, ima pravo i obvezu provjeriti postojanje okolnosti na osnovi kojih je prijava podnesena. U slučaju da HZZO ne prihvati podnesenu prijavu, odnosno ospori status osiguranoj osobi u obveznom zdravstvenom osiguranju o tome donosi rješenje koje dostavlja podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi, ali svaka sumnja o fiktivnom statusu provjerava se i prosljeđuje nadležnim tijelima", napominje Sanja Baković iz službe za Odnose s javnošću HZZO-a, koja za sada ne želi izlaziti u javnost ni s podacima koliko takvih slučajeva godišnje ova osiguravajuća kuća zabilježi.
Izvor: Glas Slavonije
