Naši poduzetnici, zajedno s rumunjskima i mađarskima, spadaju u najslabije korisnike bankovnih kredita, a Hrvatska spada među tri države u kojima poduzetnici smatraju da su im krediti najveći problem.
Hrvatska mala i srednja poduzeća su među najvećim žrtvama kreditnog sloma koji se dogodio nakon 2008. godine, otkako su banke sa sjedištem u eurozoni smanjile kreditiranje gospodarstva, a ukupnu su imovinu, prema podacima ECB-a, stegnule za 12 posto. Hrvatski poduzetnici, zajedno s rumunjskima i mađarskima, spadaju u najslabije korisnike bankovnih kredita u EU. Hrvatska spada među tri države u kojima poduzetnici smatraju da su im krediti najveći od svih problema, prema najnovijem istraživanju Eurospke komisije, provednom od kolovoza do listopada.
Većini poduzetnika u EU glavni je problem kako naći kupce za proizvode i usluge. Druga po važnosti im je sve teža dostupnost kredita, koju svako treće poduzeće u EU smatra "značajnim problemom". Međutim, poduzetnicima u Hrvatskoj kupci su u drugom planu. Financiranje je kao ključnu brigu istaknulo 23 posto naših poduzetnika. S kreditima je gore samo na Cipru (40 posto) i u Grčkoj (32), gdje poduzetnici također smatraju da je problem kupaca tek drugi po važnosti, prema analizi Europske komisije o dostupnosti kredita za mala i srednja poduzeća, koja zapošljavaju do 250 ljudi.
Različiti prioriteti
Analiza Komsije neizravno je otkrila kako se prioriteti Bruxellesa i nacionalnih vlada ne poklapaju s potrebama poduzeća. Kao glavne ciljeve vlasti ističu jačanje konkurentnosti, smanjenje troškova rada i pitanje regulacije. Ta su pitanja poduzećima sve važnija, ali poduzetnici su ih u toj anketi svrstali među sporedna, u donji dio ljestvice. Najveći im je problem, kažu, naći kupce i kredite, a na trećem mjestu je manjak odgovarajućih radnika i iskusnih menadžera.
Španjolski poduzetnici, primjerice, žale se na kredite u istom postotku (23) kao i hrvatski. No, Španjolce najviše muči manjak kupaca, prema analizi Komisije. Najmanje nevolja s kreditima imaju poduzetnici u Austriji (7 posto), Njemačkoj (8) i Poljskoj (9 posto). Dostupnost kredita je važna zato što mala i srednja poduzeća, kaže Komisija, imaju dvije trećine svih zaposlenih u privatnom sektoru EU-a. Krediti su potrebni da bi poduzeća preživjela krizu i napredovala, kaže Antonio Tajani, potpredsjednik Europske komisije.
Krediti su najpoželjniji i glavni izvor kapitala za male i srednje poduzetnike u cijeloj Uniji. U prosjeku, između 50 i 60 posto njih koristi isključivo vanjske izvore financiranja, a u rasponu od 41 do 67 posto, kako u kojoj državi. Međutim, tek 41 posto hrvatskih poduzetnika koristi isključivo vanjske izvore, po čemu se Hrvatska, uz Rumunjsku i Mađarsku, svrstala na dno ljestvice. Većina naših poduzetnika oslanja se na neki oblik vlastita financiranja, ili se uopće ne financira. Takvi poduzetnici u drugim državama spadaju u manjinu.
Izvor: Novi list
