Zagrebački ured Svjetske banke izračunao je samo za Jutarnji koliko je povećana fleksibilnost tržišta rada.
Hrvatska je konačno napravila pomak u smanjenju rigidnosti tržišta rada koje je jedna od ključnih prepreka investicijama i rastu gospodarstva. Ističe se to u analizi zagrebačkog ureda Svjetske banke za Jutarnji list.
Viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster procjenjuje da je rigidnost radnog zakonodavstva, posebno zadnjim predloženim izmjenama Zakona o radu, značajno smanjena.
"Prema našem izračunu, indeks rigidnosti radnog zakonodavstva Hrvatske bio je 2,67, a sada je 2,33", kaže viša ekonomistica Svjetske banke. Time se, kaže, Hrvatska svrstala u grupu zemalja poput Belgije i Njemačke.
"Sabor je 2012. i 2013. donio nekoliko zakona u svrhu poboljšanja tržišta rada. Prvo, ukinuo je neograničeno trajanje kolektivnih ugovora i sada je moguće jednostrano otkazivanje ugovora pod posebnim okolnostima. Osim toga, omogućeno je Vladi da ponovno pregovara o kolektivnim ugovorima u javnom sektoru kako bi se smanjile brojne dodatne povlastice. Time se uklanjanju krutosti tržišta rada koje su nastale iz obvezujućih kolektivnih ugovora", pojašnjavaju u Svjetskoj banci.
Drugi zakon koji je bio važan jest Zakon o poticanju zapošljavanja koji je olakšao sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi.
Time bi se trebali poboljšati izgledi zapošljavanja ranjivih skupina, kao što su mladi, žene, radnici s niskim kvalifikacijama, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, i olakšati ulazak na tržište rada.
Treće, izmjenama Zakona o radu postignuta je veća fleksibilnost radnog vremena i zapošljavanja.
Ukinuto je trogodišnje ograničenje ugovora na određeno vrijeme, što ujedno povećava sigurnost osoba koje su bile zapošljavane na takvim poslovima. Uvedena fleksibilnost radnog vremena sada omogućuje usklađivanje rada u odnosu na cikličke ili sezonske potrebe. Procedure pri kolektivnom i individualnom otpuštanju su pojednostavljene.
U analizi zagrebačkog Ureda Svjetske banke upozoravaju da se stanje na hrvatskom tržištu rada dodatno pogoršalo unatoč značajnim programima sufinanciranja zapošljavanja.
Stopa nezaposlenosti 2013. dosegnula je 17 posto. Dugotrajna recesija pogoršala je već teške probleme na tržištu rada. Samo je jedna od dvije osobe među radno sposobnima (15-64 godine) zaposlena. Stopa zaposlenosti za stanovništvo u dobi od 20 do 64 godine trenutačno je manja od 56 posto, a ciljana stopa iz strategije Europa 2020 iznosi 75 posto. Čak 40 posto radno sposobnog stanovništva nije zaposleno niti traži posao.
"Taj veliki jaz sugerira da postoji nedovoljna iskorištenost radne snage u Hrvatskoj. Dio problema je u strogom radnom zakonodavstvu, a dio je prouzročen socijalnim politikama. Gotovo 60 posto nezaposlenih su dugoročno nezaposleni. Gotovo dvije trećine nezaposlenih je bez radnog mjesta dulje od godinu dana, što je gotovo dvostruko više nego u europskim zemljama s fleksibilnijim tržištima rada", upozorava Sanja Madžarević Šujster.
U Svjetskoj banci ističu da na takve izazove treba odgovoriti i socijalnim politikama i promjenama radnog zakonodavstva i reformom obrazovanja, pogotovo u dijelu cjeloživotnog obrazovanja i strukovnog obrazovanja, te poboljšanjem investicijske klime za otvaranje novih radnih mjesta.
Donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi uvedena je gornja granica minimalne naknade, a time se daje signal da je isplativije raditi nego skupljati socijalne naknade. Produljenjem dobi umirovljenja, davanjem bonusa za kasnije umirovljenje i penalizacijom ranijeg umirovljenja također se daje naglasak aktivnijem angažmanu radno sposobnih.
"Međutim, na finom podešavanju tih politika treba raditi sustavno i ne mijenjati smjer kako bi se rezultati vidjeli", zaključuje Madžarević Šujster.
Izvor: Jutarnji list
