Skuplje cigarete, oporezivanje svakog dobitka na lutriji, uskrata uvećanja plaća po osnovi ostvarenog radnog staža i povećanje doprinosa za zdravstvo neke su od posljedica rebalansa ovogodišnjeg proračuna.
Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog rebalansa proračuna, zajedno s nizom pratećih zakona, koji bi Hrvatskoj trebali omogućiti da u sljedeće tri godine proračunski manjak svede u okvire koje je postavila Europska komisija, piše Jutarnji list.
Rebalans proračuna predstavlja kombinaciju zahvata na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna. Sukladno novim Vladinim planovima, ukupni prihodi državnog proračuna u ovoj bi se godini povećali za oko 3,98 milijardi kuna, te bi iznosili nešto više od 117 milijardi kuna. S druge strane, ukupan rast proračunskih rashoda iznosio bi oko 100 milijuna kuna, te bi ukupni rashodi trebali iznositi oko 130,7 milijardi kuna.
Ukupan rezultat nove proračunske konstrukcije, odnosno manjak u državnoj blagajni, iznosio bi nešto manje od 13,6 milijardi kuna, ili 4,1 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP).
U dosadašnjem proračunu manjak je bio planiran u iznosu nešto manjem od 17,5 milijardi kuna, što znači da bi on, nakon rebalansa, trebao biti manji za oko 3,9 milijardi kuna. Sukladno rebalansu, smanjuje se i potreba za ukupnim zaduženjem države u ovoj godini, i to za gotovo sedam milijardi kuna, pa bi ukupna zaduženja države u 2014. trebala iznositi 33,5 milijardi kuna.
Ključna mjera za premošćivanje ovogodišnje proračunske rupe bit će prebacivanje uplata po osnovi beneficiranog radnog staža iz drugog u prvi mirovinski stup. Po toj je osnovi u proteklih 10 godina u drugi stup prikupljeno oko 2,8 milijardi kuna, a kada se tome još pridoda i 400 milijuna kuna, koliko će se po osnovi beneficiranog radnog staža sliti u ovoj godini, efekt prebacivanja tog novca u proračun u ovoj godini doseže 3,2 milijarde kuna. No, tu se ne radi o strukturnoj reformi, već o jednokratnoj uplati u proračun, koja će se, prema riječima premijera Zorana Milanovića, gotovo u potpunosti iskoristiti za „krpanje zdravstva“.
Po novom, porez na igre na sreću plaćao bi se na svaki dobitak od jedne kune na više. Država od toga do kraja godine planira ubrati oko 300 milijuna kuna. Od povećanja koncesija u proračun bi se trebalo sliti oko 200 milijuna kuna, a od povlačenja dobiti javnih poduzeća još oko 500 milijuna. Stopa zdravstvenog doprinosa vraća se sa sadašnjih 13 na 15 posto, koliko je iznosila do prije dvije godine, što bi proračunu do kraja godine trebalo osigurati oko 1,6 milijardi kuna, odnosno 2,4 milijarde na godišnjoj razini.
S druge strane, istakao je ministar financija Slavko Linić, negativni učinci slabijeg rasta gospodarstva od ranije predviđenog uzet će danak i na proračunu, i to u iznosu od oko 1,7 milijardi kuna. Vlada je, naime, ranije očekivala rast gospodarstva od 1,3 posto u 2014., a po novom očekuje se tek simboličan rast od 0,2 posto.
Kada je riječ o rashodnoj strani, povećanje rashoda od čak 3,6 milijardi kuna očekuje se na stavkama zdravstva, mirovina i programa za zapošljavanje. No, država u rebalansu planira i rezanje potrošnje na određenim stavkama. Tako bi se, primjerice, materijalni rashodi trebali smanjiti za oko 750 milijuna kuna, a planira se i rezanje subvencija za 700 milijuna kuna.
Uštede Vlada planira i na masi proračunskih plaća. Tako će se državni dužnosnici morati pomiriti sa šest posto nižim plaćama. Uskraćuje se i isplata uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža zaposlenima u državnim i javnim službama, no to se ne bi trebalo odnositi na profesore i nastavnike.
Izvor: Jutarnji list
