Otvara se javna rasprava o prijedlogu zakona o osobnom bankrotu, prvom takvom zakonskom prijedlogu u Hrvatskoj.
Građanin koji najmanje dva mjeseca ne može podmiriti svoje dospjele dugove, a oni su tri puta veći od njegove plaće ili drugog redovitog primanja, moći će, prema prijedlogu zakona o stečaju potrošača - prvom takvom propisu u hrvatskom zakonodavstvu - zatražiti osobni bankrot.
Osobni bankrot predloženi zakon nudi nezaposlenom građaninu koji također dva mjeseca ne može plaćati svoje dugove, a oni su veći od 10.000 kuna.
Suci odlučuju
Ministarstvo pravosuđa otvara javnu raspravu o prijedlogu zakona koji bi trebao stupiti na snagu 2015. godine. U pravnoj radionici ministra pravosuđa Orsata Miljenića prijedlog zakona satkali su na način da građaninu dužniku daju dvije mogućnosti dogovora s vjerovnicima prije otvaranja stečajnog postupka u koji dužnik može ući samo ako ga sam pokrene ili vjerovniku da suglasnost.
Cilj je odredbi zakona izbjeći stečaj nad čovjekom, jer je riječ o nemilosrdnom postupku unatoč tome što je zamišljen kako bi zaštitio dužnika i omogućio vjerovnicima najveću moguću naplatu, uz mogućnost otpisa dijela duga.
Osobni bankrot podrazumijeva rasprodaju imovine dužnika uz mogućnost zaštite pojedinih stvari od posebnog značaja, poput djedovine ili obiteljskog nakita, i život na financijskom minimumu koji se dužniku mora osigurati, a može trajati najdulje sedam godina.
Hrvatski prijedlog zakona napravljen je po uzoru na njemački, austrijski i djelomično slovenski model, a sucima je ostavljen velik prostor slobode u odlučivanju od slučaja do slučaja.
Riječ je o 800 kuna za dužnika, po 480 kuna za odraslog člana obitelji i po 320 kuna za dijete mjesečno, koliko mu mora ostati, a sve ostalo uzima se za plaćanje vjerovnika. Iznosi su preuzeti iz propisa koji određuju visinu socijalne pomoći.
Prije nego što uđe u proceduru osobnog bankrota pred sudom, dužnik koji zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta prvo se mora pokušati nagoditi s vjerovnicima, jednom izvan suda, a jednom na sudu.
Potvrda o neuspjehu
Izvansudsku nagodbu o otplati dugova dužnik i vjerovnici moraju pokušati postići pred savjetovalištima. Njihovu ulogu preuzet će postojeće institucije poput udruga, centara i pravnih klinika, primjerice Centar za mirenje ili Centar za besplatnu pravnu pomoć ili Fina, čiji će zaposlenici proći edukaciju i dobiti licencu. Dužnik savjetovalištu mora na posebnom obrascu dati popis svih dugova, vjerovnika i imovine te jamčiti izjavom da su svi podaci koje predaje točni.
Tijekom nagađanja pri savjetovalištu građanin dužnik mora sastaviti plan podmirenja svojih dugova. Savjetovalištu se može obratiti i vjerovnik koji ovršnom ispravom ili nekim drugim vjerodostojnim papirom mora uvjeriti savjetovalište u postojanje duga. Savjetovalište je dužno pozvati dužnika i vjerovnike koji se uz stručnu pomoć moraju pokušati dogovoriti oko otplate dugova.
Za to na raspolaganju imaju 60 dana, a savjetovalište im može dati još 30 dana ako ocijene da mogućnost dogovora postoji. Istovremeno, dužnik može podnijeti i zahtjev za oslobađanje od preostalih obveza. Ako se dužnik i vjerovnici uspiju dogovoriti, dogovoreni rok otplate dugova ne smije biti dulji od sedam godina. Ako žele, vjerovnici mogu pristati na otpisivanje koliko god duga žele, pri čemu država kao vjerovnik mora poštovati postojeće propise o otpisu duga. Ako se ne uspiju nagoditi, savjetovalište dužniku mora izdati potvrdu o neuspjelom pokušaju.
Pripremno ročište
Pregovori mogu završiti neuspjehom i ranije ako vjerovnik kaže da se ne želi nagađati izvan suda. Potvrda o neuspjehu izvansudske nagodbe je bitna je jer je taj dokument nužan za nastavak pregovora o otplati duga na sudu. Nadležan je općinski sud na čijem području potrošač ima prebivalište. Postupak pred sudom mogu pokrenuti dužnik ili vjerovnik, pri čemu vjerovnik mora imati pisanu suglasnost dužnika. Dužnik sudu mora dati popis dugova, vjerovnika i imovine. Pokretanje postupka pred sudom platit će predlagatelj, cijenu će odrediti sudac, a ona ne može biti manja od tisuću kuna koje dužniku koji to ne može platiti može platiti država, a on će nadoknaditi iz stečajne mase.
Sud može dužniku i vjerovnicima dati još najmanje mjesec dana do najviše tri mjeseca za postizanje dogovora. Sud prije odluke o stečaju nad dužnikom saziva pripremno ročište na kojem se vjerovnicima predlaže plan podmirenja dugova, a oni se moraju očitovati u roku od 30 dana.
Plan podmirenja
Da bi se plan podmirenja dugova prihvatio, moraju ga podržati vjerovnici koji drže više od polovice duga, no ostali vjerovnici ne smiju biti u lošijem položaju nego da tog plana nema. Odluke će od slučaja do slučaja donositi sudac. Tek ako se i na taj način dogovor ne postigne, sud donosi odluku o stečaju nad dužnikom kojem dodjeljuje povjerenika. Povjerenik preuzima upravljanje imovinom dužnika i prodaje je, osim imovine pod hipotekom koju može prodavati samo vjerovnik koji ima hipoteku.
Krajnja nepažnja
Utvrdi li se da dužnik nema imovine ili ta imovina ima neznatnu vrijednost pa ne može pokriti dug, sud će otvoriti i zatvoriti stečajni postupak te će odlučivati o oslobađanju od obveza. Dužnika se ne može osloboditi plaćanja dugova za kazne, alimentaciju za djecu, za dosuđene odštete zbog osuda za kaznena djela ili prekršaje. Isto tako, sud će utvrđivati je li se dužnik u dug doveo preuzimanjem neprimjerenih obveza ili je rasipao svoju imovinu bilo namjerno ili iz krajnje nepažnje. Utvrdi li takvo ponašanje, može odbiti oslobođenje od obveza.
U slučaju da dužnik ima imovinu, sud će ovisno o visini duga i vrijednosti imovine odlučivati može li zadržati stan u kojem živi ili ga mora prodati i kupiti manji. Tijekom najmanje dvije, a najdulje sedam godina povjerenik prati ponašanje dužnika, a on je dužan povjereniku prijaviti nasljedstvo koje dobije. U stečajnu masu se uključuju, primjerice, i potraživanja iz radnog odnosa, poput otpremnine u slučaju otkaza.
Odricanje nasljedstva
Sud će uzimati u obzir i slučajeve u kojima se dužnik najmanje tri godine prije traženja osobnog bankrota odrekao nekog nasljedstva i procjenjivati kako je to utjecalo na njegov financijski kapacitet za otplatu dugova.
Bez povjerenika dužnik ne može raspolagati svojom imovinom, a bez dozvole suda ne može dizati kredite, zajmove ili biti jamac.
PUT OD POKUŠAJA NAGODBE DO BANKROTA
Postupak otvaranja:
1. Dužnik i vjerovnici pokušavaju se nagoditi pred savjetovalištem izvan suda u roku od 60 do 90 dana
2. Dužnik i vjerovnik nagodbu pokušavaju sklopiti pred sudom, za što imaju mjesec dana do tri mjeseca i jedno pripremno ročište
3. Otvara se stečaj nad dužnikom
Kada zatražiti osobni bankrot:
1. Kada dva mjeseca ne možete podmiriti dospjele dugove, a oni su triput veći od plaće ili drugog redovitog primanja
2. Kada nezaposleni građanin dva mjeseca ne može plaćati svoje dugove, a oni su veći od 10.000 kuna
Izvor: Jutarnji.hr/ Danas.hr
