Novim Zakonom o zaštiti na radu koji je stupio je na snagu 19. lipnja kazne poslodavcima za nepoštovanje njegovih odredbi penju se do 120 tisuća kuna.
Stručnjak zaštite na radu Davor Tudja ističe da je među važnijim novostima koje Zakon donosi i način rada mjerodavne inspekcije koja bi trebala najprije imati savjetodavnu funkciju, a tek nakon toga provoditi represivne mjere.
Pokazuje to i malo manje propisanih obveza koje podliježu kaznenim odredbama. U članicima od 94. do 100. navedene su kazne za kršenje zakona. Poduzetnike posebno treba upozoriti na to da, ako nakon plaćene kazne ne isprave pogreške koje su inspektori uočili, mogu biti i dvostruko kažnjeni, a u nekim slučajevima izgubit će i radnu dozvolu.
Novi zakon donosi mnogo novosti. Primjerice, sada i fizičke osobe mogu dobiti ovlaštenje za obavljanje dijela usluga u zaštiti na radu. Do sada su to činile isključivo pravne osobe, ali treba naglasiti da su vatrogastvo i pirotehnika izdvojeni kao djelatnosti koje ne podliježu zakonskim odredbama iako je do sada bilo prijepora u vezi s tim. Novost je također da ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu od sada moraju imati proračun za provođenje propisanih zaštitnih mjera, čega dosad nije bilo. Povećala su se i prava zaposlenika jer je poslodavac od sada dužan svakog radnika, na njegov zahtjev, uputiti na zdravstveni pregled jedanput u pet godina.
Jasno je je definirana i nezgoda na radu. Nezgoda je po definiciji neželjeni događaj koji nije prouzročio ozljedu na radu, ali u drugim bi je okolnostima mogao prouzročiti. Zato je zakonodavac predvidio i vođenje evidencije o takvim događajima, ali još nije određeno kako i u kojoj širini, što bi se trebalo riješiti podzakonskim aktima.Tudja smatra da Zakon ne odgovara našem vremenu i području.
„U mnogim slučajeva poslodavci ne mogu osigurati redovita primanja radnicima i podmirivati osnovne troškove energenata i slično, zato se bojim da neće imati razumijevanja za bavljenje stresom na radnome mjestu, za stalnu suradnju s povjerenikom radnika u gotovo svim dijelovima poslovanja, praćenje najnovijih tehnoloških dosega u djelatnosti i slično“, kaže Tudja.
Kazne poslodavcima za prekršaj
Novčana kazna poslodavcu od 10 tisuća kuna:
- ako u slučaju smrtne ozljede ne sazove sjednicu odbora za zaštitu na radu u roku od dva radna dana od nastanka takve ozljede.
- ako ne izradi plan evakuacije i spašavanja ili ne odredi radnike koji će provoditi mjere; ili ne osposobi radnike tako da ih upozna s planom evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja; ili ne provodi praktične vježbe evakuacije i spašavanja najmanje jedanput u dvije godine.
- ako ne provodi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima.
- ako ne provodi zabranu zloporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti.
- ako ne osigura povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za neometano obnašanje dužnosti.
Novčana kazna od 30 tisuća ulagaču, vlasniku građevine, koncesionaru:
- ako ne osigura da se pri projektiranju izradi elaborat zaštite na radu
- ako sâm obavlja radove na iskorištavanju šuma ili građevinske radove ako najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova na privremenom radilištu na kojem će radovi trajati dulje od pet dana ne dostavi obavijest tijelu mjerodavnome za poslove inspekcije rada
- ako nema izrađenu procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku, ili ako izrađena procjena rizika ne odgovara rizicima na mjestu rada i u vezi s radom; ili ne odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom; ili nije dostupna radniku na mjestu rada
- ako nije osigurao da pristup mjestima rada na kojim se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za rad na siguran način i osobnu zaštitnu opremu
- ako odmah nakon nastanka ozljede ne obavijesti tijelo mjerodavno za inspekcijski nadzor o smrtnoj ili teškoj ozljed,
- ako troškovi provođenja zaštite na radu terete radnika.
Novčana kazna poslodavcu od 100 tisuća kuna:
- ako poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s dobivenim ovlaštenjem
- za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera jednogodišnje zabrane obavljanja djelatnosti.
Novčana kazna poslodavcu od 120 tisuća kuna:
- ako obavlja poslove zaštite na radu bez ovlaštenja
- ako ne izvrši izvršno rješenje nadležnog inspektora
- u slučaju ponavljanja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.
Izvor: Lider
