Zbog krize radimo poslove i ispod svoje razine.
Oko trećine osoba s višom školom radi poslove za koje je dovoljna srednja škola. Također, oko 43,2 posto magistara ili doktora radi na mjestima koja su ispod razine njihove stručne spreme. Tako pokazuje istraživanje "Preobrazovanost radne snage na tržištu rada RH" Marije Bečić sa Sveučilišta u Dubrovniku koje je objavio zagrebački Ekonomski institut.
Trend jači u krizi
Kao mogući razlog pada vrijednosti diploma, autorica navodi da se "u privatnom sektoru stečeni magisterij ili doktorat vrlo rijeko vrednuju prilikom zapošljavanja". Kako pokazuje istraživanje koje obuvaća razdoblje od 1998. do 2010., ukupan udio prekoobrazovanih među zaposlenima u prosjeku iznosi oko 10 posto, a u krizi se povećao. Kao rizične skupine izdvajaju se žene i mladi koji "zbog različitih nejednakosti ili nedostatka iskustva češće prihvaćaju mjesta za koja su preobrazovani". Trend je najviše izražen u zdravstvu i socijalnoj skrbi, u poslovanju s nekretninama i u financijskom sektoru.
Privlačne plaće
Jedno od objašnjenja, ističe Bačić, može biti i privlačnost zapošljavanja u djelatnosti u kojoj su plaće najveće, ali upozorava da trajnost problema preobrazovanosti može biti i problem države.
"U nastojanju stvaranja i jačanja ljudskog kapitala, neke države odvajaju znatna sredstva za obrazovanje", navodi Bečić. A najveći udio prekoobrazovanih radnika je među onima s najvišim razinama obrazovanja.
Preobrazovanost prema stučnoj spremi (izraženo u postotcima):
- magistarski i doktorski studij 43,2%
- viša škola, stručni studij 32,4%
- fakultet 24,0%
- srednja škola 4,7%
Preobrazovanost po djelatnostima (izraženost u postotcima):
- zdravstvena zaštita i socijalna skrb 18,7%
- posredovanje nekretninama 15,4%
- financijsko posredovanje 14,2%
- obrazovanje 12,9%
- javna uprava 8,2%
- trgovina 7,7%
- hoteli i restorani 5,8%
- građevinarstvo 4,1%
Izvor: Jutarnji list
