Iako se na Zavodu za zapošljavanje nalazi 26.000 nezaposlenih radnika građevinske struke, hrvatske tvrtke ne mogu naći kvalificiranu radnu snagu s iskustvom
'Jave nam se ljudi bez iskustva i samo žele ispuniti obvezu prema burzi rada. Teško je naći kvalificiranog radnika. Unatoč 292.300 nezaposlenih', priča vlasnik male građevinske tvrtke. Nakon velikog pada građevinskog sektora očekivala bi se suprotna slika - da je tržište prepuno radnika u građevinarstvu.
Prema njegovu iskustvu, većina onih stručnijih otišla je raditi u inozemstvo. Čak su i neki njegovi bivši radnici sada razasuti po zemljama EU, uglavnom Njemačkoj.
Službena statistika ne govori tako jer je građevinara s iskustvom 26.300. U kategoriji Graditeljstvo, geodezija i geologija trenutno je aktivno 94 natječaja, među kojima se mogu pronaći oglasi za zidare, tesare, armirače.
- To je ta razlika između stvarnog života i statističkih brojki. Nema baš previše ni onih priučeno kvalificiranih koji su voljni raditi - govori Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca u graditeljstvu. On potvrđuje da je tvrtkama izuzetno teško naći kvalificiranog radnika voljnog raditi u Hrvatskoj. Radi se ponajprije o zidarima, armiračima, tesarima i betoniračima.
Dok je prosječna plaća u građevinarstvu oko 4500 kuna, oni mogu zaraditi i do 6000 kuna. Ali i to je malo za one koji uspiju u Njemačkoj zaraditi puno više i onda se nakon dva-tri mjeseca vrate u Hrvatsku. Karakaš napominje i da je u krizi koja je odnijela oko 30.000 radnih mjesta u građevinarstvu, procvao rad na crno. Uz to, mnogo je obrta koji su propali i samo prešli u sivu zonu.
- Zato baš i nije bilo često prosvjeda građevinskih radnika. Oni su fleksibilni i snađu se. Ili odu u inozemstvo ili rade kod nas na crno - objašnjava Karakaš.
Poseban problem je što, za razliku od brojnih nepotrebnih struka, mladi ne upisuju škole za građevinska zanimanja. Umjesto 2500, školujemo ih tek 300 godišnje.
Izvor: 24sata
