"Oni koji imaju male štednje, recimo 88 do 100 tisuća kuna, godišnje bi plaćali oko 170 kuna, što nije neko opterećenje na određenu zaradu", izjavio je ministar financija Boris Lalovac.
Lalovac smatra da oporezivanje kamate na štednju, koje Vlada namjerava uvesti od Nove godine, "neće dovesti do bježanja kapitala u inozemstvo" i da to neće biti veliko opterećenje za one s manjom štednjom.
"Prema našim prvim analizama, oko 50.000 građana u hrvatskim bankama ima oročeno oko 10 milijardi eura, odnosno oko 75 milijardi kuna štednje. Oni godišnje zarade 2,3 milijarde kuna na kamatama, tako da njihov godišnji prinos iznosi oko 45.000 kuna. Kada bismo uveli kamatu od 12 posto, oni bi platili oko 5600 kuna. Može se vidjeti da je kamata i na toj razini izuzetno niska kamata, koja je uz to najniža u Europi", rekao je Lalovac u vijestima RTL-a.
Dodao je da su u Austriji i Njemačkoj porezi na kamatu na štednju 25 posto, Švedskoj 30 posto, Italiji 20, a Sloveniji 15 te kako smatra da neće doći do bježanja kapitala. Time bi, rekao je, zahvatili mali broj veoma bogatih ljudi jer se radi o 10 milijardi eura štednje.
"Oni koji imaju male štednje, recimo 88 do 100 tisuća kuna, godišnje bi plaćali oko 170 kuna, što nije neko opterećenje na određenu zaradu", rekao je Lalovac.
S obzirom na predstavljene porezne reforme, rekao je da nekima povećanje plaće možda i ne izgleda puno. "Ako je bruto prosječna plaća 8000 kuna, projekcija je oko 170 kuna mjesečno, odnosno do 2000 kuna neto povećanja plaće godišnje. Ali znajte da će netko s 3900 kuna neto, odnosno 5000 bruto plaće plaćati sada samo 13 kuna poreza", dodao je Lalovac.
Lalovac je istaknuo kako će Vlada i 2015. razmišljati o daljnjem rasterećenju dohotka jer, rekao je, "mora raditi na tome da diže ponovno osobni odbitak" i da tako "da prostora građanima koji zarađuju da plaćaju manje poreze".
Izvor: Novi list
