Do kraja godine poslodavci na širem splitskom području trebali bi imati ukupno 2800 novozaposlenih, od čega trećinu u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane, zatim u djelatnosti zdravstvene zaštite, obrazovanja i prijevoza.
Riječ je o projekcijama koje su iznijela 684 poslodavca u anketi koju je od veljače do travnja provodio splitski područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kod anketiranih radi 36.096 djelatnika, što čini gotovo trećinu zaposlenih na području Splitsko-dalmatinske županije.
"Kudikamo najveće zapošljavanje iskazali su poslodavci iz privatnog ili pretežno privatnog sektora, njih 189, ili 27,6 posto, koji su iskazali potrebu za angažiranjem 1594 djelatnika, dok je unutar državnog ili pretežno državnog sektora obuhvat planiranog zapošljavanja uključivao 526 novozaposlenih.
U civilnom bi se sektoru, prema rezultatima ankete, trebalo angažirati 113 osoba", objašnava Žana Gusić, predstojnica splitskog područnog ureda HZZ-a i dodaje kako se, sukladno rezultatima, najslabiji intenzitet zapošljavanja očekuje u djelatnosti poslovanja nekretninama, opskrbi električnom energijom, financijskoj djelatnosti, te trgovini na veliko i malo.
Posredničke usluge
Od poteškoća pri pronalaženju radnika najčešće se spominje nedostatak kandidata s traženim obrazovanjem, kao i onih s radnim iskustvom, dok se na trećem mjestu navodi “nezainteresiranost i nemotiviranost radnika za rad na ponuđenim radnim mjestima”.
Zanimanja kojih nedostaje, a za kojima vlada prilično velika potražnja na širemu splitskom području, jesu:
- kuhar,
- njegovatelj,
- defektolog,
- farmaceut,
- psiholog,
- klesar,
- zavarivač,
- kovinotokar,
- vozač autobusa...
S druge strane, najviše će zapošljavanja, prema projekcijama iznesenima u anketi, ostvariti sljedeća zanimanja:
- doktori medicine,
- diplomirani inženjeri elektrotehnike,
- defektolozi,
- socijalni radnici,
- učitelji matematike i engleskog jezika, te razredne nastave,
- medicinske sestre,
- turistički animatori...
"Anketom direktno od poslodavaca prikupljamo informacije o najvažnijim pitanjima u vezi s radnom snagom. Služi nam ponajprije za identifikaciju potreba i trendova na tržištu rada, no njezine su implikacije i puno šire. Dobivenim podacima koriste se, naime, i naši partneri u istraživanju", Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i drugi – objašnjava Žana Gusić.
Anketirani poslodavci su se, na koncu, izjašnjavali i o višku radnika, kojeg bi do konca godine moglo imati njih 15,2 posto, ili ukupno 99. Kao vanjske prilike koje bi mogle “pomoći” stvaranju viška u njihovim organizacijama poslodavci navode smanjenje tržišta, pad prometa i utjecaj krize, a od tzv. unutarnjih elemenata izdvajaju nedostatnu razinu obrazovanja, zastarjela znanja i vještine.
Nedostatak radnika traženog zanimanja najviše je zastupljen u sljedećim djelatnostima:
- uslužna i trgovačka zanimanja: kuhar, njegovatelj
- znanstvenici i inženjeri: defektolozi, farmacija, psiholozi
- zanimanja u obrtu: klesar, zavarivač, kovinotokar, zidar
- rukovatelji strojevima: vozač autobusa
- jednostavna zanimanja: sobarica, kuhinjski radnik
Traži se:
- 1594 radnika trebaju privatnici
- 526 radnika treba državni sektor
- 113 radnika traži civilni sektor
Izvor: Slobodna Dalmacija
