Prihvati li Sabor izmjene Zakona o porezu na dohodak, od 2015. će taj namet stopom od 12 posto (plus prirez) sjesti na kamate na klasičnu štednju, dok će se od 2016. po istoj stopi oporezivati primitci od financijske imovine.
Na poštedu mogu računati samo oni koji zarađuju od svih vrsta obveznica te u okviru ESOP programa, odnosno radničkog dioničarstva. To će i dalje biti neoporezivo. Ostalo bi moglo pod novi namet, a akterima na financijskom tržištu 2015. ostavljena je za prilagodbu, piše Slobodna Dalmacija.
Novi porezni teret se uvodi jer smo u proceduri prekomjernog deficita, treba smisliti nove prihode proračuna pa se država okreće zaradi od kapitala. Ova je Vlada još u ožujku 2012. uvela porez od 12 posto na dividende i udjele u dobiti uz olakšicu po poreznog prijavi od 12.000 neoporezivih kuna godišnje, koju planira ukinuti od iduće godine jer je ne želi dati ni za druge dohotke od kapitala, štednje, dionica, udjela u investicijskim fondovima... Ukidanjem olakšica za dividende povećali bi se prihodi od poreza na dohodak za 30 milijuna kuna, dok bi te prihode oporezivanje kamata na štednju godišnje povećalo za 300 milijuna kuna.
"To je novi pokušaj da se porezima riješi proračunski bezdan. Radi se pogrešno, treba rezati potrošnju, napraviti red i reforme, a ne pričati o njima. Slažem se da treba ići za tim da se porezni teret okreće od rada prema kapitalu, ali sada nije trenutak za to", ističe dr. Ante Babić.
Taj makroekonomist smatra da je bolje povećati poduzetnicima stopu poreza na dobit s 20 na 25 posto, ali da to bude konačni porezni teret, nego da se nakon toga još na 20 posto doda 14 posto poreza po odbitku kad poduzetnik sebi isplaćuje tu dobit. Veli, prije je bilo teško biti poduzetnik, danas je nemoguće.
"Imamo najveće opterećenje dobiti kad zbrojimo sav porezni teret, nakon Mađarske imamo najveću stopu PDV-a, najveće opterećenje plaća porezima i doprinosima, a najgore živimo u Europi. Šestu smo godinu u recesiji i nižemo minuse. Možda je vrijeme za preokret, da se okrenemo nižim porezima", upozorava dr. Babić.
Od 2015. će porezom na štednju biti obuhvaćene sve vrste kamata, zvale se one kamatama, prinosima ili drugačije, ako vam se ulog imalo povećava. Isto vrijedi i za štednju, bila ona oročena ili po viđenju, obična ili rentna, jedina iznimka su kamate koje se zarađuju na novac na tekućim, žiro i deviznim računima, ali uz uvjet da su godišnje manje do 0,5 posto. Neoporezivi su i prinosi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, kao i prinosi na životno osiguranje s obilježjem štednje.
Oporezivim dohocima od kapitala smatraju se kapitalni dobici, dobici od prenosivih vrijednosnih papira i strukturnih proizvoda, sve ono što građani zarade na dionicama, u investicijskim fondovima, a oporeziva je razlika između nabavne i prodajne cijene. Primjerice, ako ste 10 dionica kupili za 5000 kuna, a prodajete ih za 6000 kuna, na tisuću kuna razlike platit ćete 12 posto poreza na dohodak uz pripadajući prirez.
Čisti porez odnosi vam 120 kuna, a ako mu treba dodati 10 posto prireza, onda je ceh 132 kune. No, ako dionice prodajete i na gubitku ste, pa ih umjesto za 5000 kuna prodajete za 4000 kuna, niste ostvarili nikakvu zaradu, pa ni nemate na što platiti porez.
Izvor: Slobodna Dalmacija
