Rekordnih 172.224 mjesta u njemačkim strukovnim školama ostalo je nepopunjeno ove školske godine, javlja Deutsche Welle (DW), predstavljajući to kao veliku šansu za hrvatske učenike koji se bez ograničenja mogu školovati u Njemačkoj.
Plaće su za zanatlije u Njemačkoj često i puno veće nego za fakultetski obrazovane radnike, posla ima, a i naukovanje se pristojno plaća. Tome treba dodati i činjenicu kako se radi o jednom od najboljih i često kopiranih sustava stručnog školovanja, kao i to da je mjesta ostalo dovoljno u svim zanatima, prenosi Lupiga.
"Najviše slobodnih mjesta za izobrazbu ostalo je u maloprodaji, ugostiteljstvu i hotelijerstvu. No traže se još i budući frizeri, auto mehaničari ali i medicinsko osoblje. U međuvremenu svako treće poduzeće s dozvolom za provođenje stručne izobrazbe ne uspijeva pokriti svoje potrebe. Razlog za to DIHK (Njemačka industrijska i gospodarska komora) vidi u povećanom broju mladih koji se odlučuju za studij. 2015. se 150 tisuća mladih više odlučilo za početak studija nego deset godina prije", piše DW.
Pored toga, naučnici se u njemačkim školama plaćaju, a suočena s problemom manjka zanatlija Njemačka vlada pozvala je poduzetnike da pojačano koriste novčane poticaje koji bi i dodatno motivirali naučnike.
"Nadležna ministarstva su apelirala na poduzetnike i da pokušaju prilagoditi svoje zahtjeve mogućim kandidatima te da u prvom razdoblju izobrazbe 'filtriraju' podobne kandidate. Naime čest problem poduzetnika je nedovoljna pripremljenost kandidata te slabe ocjene u odlučujućim predmetima poput matematike i njemačkog jezika", kaže se u tekstu.
“I često osobe sa završenom stručnom izobrazbom zarađuju više nego osobe s fakultetskom diplomom”, dodaje Eric Schweitzer, predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore za DW. Cijeli tekst može se pronaći ovdje, a za očekivati je kako će autobuse prema Njemačkoj uskoro puniti i sve mlađa hrvatska populacija.
Hrvatski su se ugostitelji i hotelijeri već ove sezone žalili zbog primjetnog manjka radne snage budući je veći dio sezonskih radnika sreću odlučio potražiti u drugim zemljama Europske unije. Sada bi se isto moglo ponoviti sa školarcima.
