Povećanje kvota za uvoz stranih radnika sve se više nameće kao najizglednije kratkoročno rješenje.
Unatoč redovnom oglašavanju, traženju zaposlenika preko HZZ-a i sudjelovanju na sajmovima poslova, poslodavci nikako ne mogu nadomjestiti radnike koji su otišli iz hrvatskog građevinskog sektora. U Hrvatskoj ih jednostavno nema dovoljno!
Zaključak je to analize koju je Hrvatska gospodarska komora provela među svojim članicama u sektoru graditeljstva koje već dulje vrijeme upozoravaju na ovaj problem. Poslodavcima prvenstveno nedostaju zidari, tesari, armirači, keramičari i radnici sličnih zanimanja.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj upozorava da tvrtke zaposlenike koji su otišli ne mogu nadomjestiti ni putem povjeravanja dijela poslova drugim izvođačima, jer su gotovo svi poslovni subjekti suočeni s istim problemom nedostatka radne snage.
Kako je do ovoga došlo?
U posljednjih nekoliko kriznih godina graditeljski sektor izgubio je više od 53 tisuće radnih mjesta. Udio građevinarstva u PDB-u smanjen je s 8,5% na 4,4%, dok su građevinski radovi pali za više od 46%, a podjednako je pala i njihova vrijednost.
Iako trenutno u građevinskom sektoru radi 86.740 osoba, to nije dovoljno. Samo u pravih devet mjeseci ove godine poslodavci su putem portala MojPosao objavili više od 1300 natječaja za radnike u ovoj kategoriji zanimanja.
Prema podacima servisa MojaPlaća, prosječna plaća radnika u graditeljstvu iznosi 5.578 kuna. To je 4% više u odnosu na prosječnu hrvatsku plaću, ali ne i u odnosu na plaću koju kvalificirani radnik u ovom sektoru može zaraditi u inozemstvu.
Stoga je upravo iseljavanje mladih i obrazovanih te stručno osposobljenih kadrova produbilo ovaj problem, ali i otvorilo pitanje povećanja kvota za uvoz stranih radnika.
„Graditeljstvo je gotovo prepolovljeno, a oporavak teško možemo očekivati bez uvoza radne snage kao vatrogasne mjere u ovom razdoblju dok se ne uspostavi pravo tržište rada u Hrvatskoj“, upozorava Mirjana Čagalj te dodaje kako su realne potrebe hrvatskog graditeljstva daleko veće od odobrenih uvoznih kvota za koje napominje da su 'premale i nepravedno raspodijeljene'. Konkretno, hrvatskim građevinarima potrebno je 3000 stranih radnika.
S druge strane, na Zavodu za zapošljavanje 2015. evidentirano je 21.394 nezaposlenih građevinara (2008. godine bilo ih 28% manje). I MojPosao bilježi više od 3.600 registriranih korisnika koji traže posao upravo u ovoj kategoriji poslova. No. čini se kako je statistika jedno, a praksa nešto sasvim drugo.
Riječ je o problemu koji dugoročno otvara pitanje usklađenosti strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada. Do tada, građevinski sektor nije jedini koji osjeća posljedice nedostatka kvalificiranih radnika i koji traži da se uvozne kvote stranih radnika povećaju.
