Ipak, upozoravaju da je mjera, koju je najavio tehnički ministar financija Zdravko Marić, tek kotačić u cijelom lancu potrebnih mjera da hrvatsko gospodarstvo postane konkurentnije.
Tehnički ministar financija Marić najavio je od iduće godine rasterećenje plaća i povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3.700 kuna, kao i proširenje poreznih razreda i snižavanje najviše stope poreza na dohodak, koja će se primjenjivati na dohotke iznad 20.000 kuna.
Marić je najavio i smanjivanje opće stope poreza na dobit s 20 na 18 posto, dok bi poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici, čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi 3 milijuna kuna, plaćali porez na dobit po stopi od 12 posto.
"Porezno rasterećenje svakako je dobrodošlo, osobito uzimajući u obzir da je ono u hrvatskoj relativno više u odnosu na usporedive države, pa je uz sve ostale probleme nepoticajno", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA) za 24sata.
Dodaje da bi smanjenje poreznog opterećenja i povećanje raspoloživog dohotka građana samo po sebi poticajno bi djelovalo na potrošnju, a manji porez na dobit olakšao poslovanje privatnom sektoru.
Marić namjerava smanjiti i opću stopu PDV-a za 1 postotni bod, ali dodatno, kad se za to ostvare uvjeti, odnosno kada stopa rasta BDP-a bude još viša. Pritom će redefinirati dobra i usluge na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a.
"Međutim, porezna reforma sama po sebi neće riješiti strukturne probleme javnog sektora i slabu investicijsku klimu i predstavlja tek kotačić u cijelom lancu potrebnih mjera", kaže Zrinka Živković-Matijević.
Smanjenje poreznog rasterećenja plaća dalo bi poticaj potrošnji kućanstava, ali i doprinijelo jačanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
Kako ističe, već se neko vrijeme vidi oporavak prometa u trgovini na malo i osobne potrošnje, što je rezultat rasta raspoloživog realnog dohotka stanovništva uslijed ranijih poreznih izmjena i učinka deflacije te oporavka zapošljavanja.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u srpnju je promet u trgovini na malo realno porastao za 4,5 posto na godišnjoj razini, dok su potrošačke cijene u kolovozu i srpnju pale za 1,5 posto na godišnjoj razini te je trend deflacije ušao u treću godinu.
"No, vidimo i da se građani puno opreznije zadužuju nego u godinama prije krize, stoga će buduće dugoročno kretanje prometa na malo i osobne potrošnje ponajviše ovisiti o realnom kretanju plaća, kao i zaposlenosti", kaže Šantić.
Šantić pozdravlja i najavu potencijalnog smanjenja stope PDV-a, no napominje kako treba paziti, s obzirom na deflatorne pritiske, da se smanjenje stope PDV-a ne odrazi kroz još jači pad cijena. No, ističe da se Hrvatska ne smije vratiti na pretkrizni model poticanja rasta BDP-a isključivo kroz rast domaće potrošnje.
"Porezno rasterećenje sigurno će pridonijeti jačanju konkurentnosti, no ako ne dođe do rasta konkurentnosti i putem drugih mjera gospodarske politike, onda će taj rast domaćeg gospodarstva biti krhak i ugrožen u slučaju nekih poremećaja", kaže Šantić.
"Iako visoka cijena rada u Hrvatskoj dominantno dolazi od doprinosa za mirovinski i zdravstveni sustav, činjenica je da je visoka progresivnost koju smo imali kroz porez na dohodak destimulirala restrukturiranje gospodarstva prema djelatnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost, kao i destimulirala i poslodavce da povećavaju plaće te uzrokovala i određeni stupanj porezne evazije, odnosno rad na crno", ističe Šantić.