Reforma pomaže samo bogatima, a tvrdnje kako će pomoći visookobrazovanima svjesne su obmane, tvrde kritičari porezne reforme.
Oko 60 posto od svih zaposlenih u Hrvatskoj zarađuju mjesečno do 7.764 kune bruto. Ako se toj masi građana koji zarađuju prosječnu hrvatsku plaću ili još manje od nje, pribroje nezaposleni, to je velik broj građana za koje je prilično upitno hoće li imati ikakve koristi od porezne reforme, ističe Deutsche Welle.
Kolika će vam biti plaća nakon porezne reforme saznajte pomoću Kalkulatora za izračun plaće.
Dio ekonomista i kreatori reforme smatraju da su kritike populističko pretjerivanje i nerazumijevanjem pravog smjera reforme, a to bi bilo pojednostavljenje sustava, olakšavanje pozicije malog i srednjeg poduzetništva, zadržavanje kvalificirane radne snage. Ministar Zdravko Marić naglašava da se onima s manjim primanjima dalo mnogo, jer je sada mnogo veći broj građana izuzet iz takozvanih poreznih škara.
Ekonomistica Katarina Litva, glavna gospodarska savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata, ne slaže se s ministrom. U razgovoru za Deutsche Welle ističe da "predložene izmjene u prevelikoj mjeri idu u korist onih s vrlo velikim primanjima što se očituje kroz značajno veće postotno i nominalno povećanje tih primanja".
A to nije moralo biti tako, kaže Litva, dodajući kako zbog dizanja neoporezivog dijela plaće oni s djecom stvari gube.
"To se moglo izbjeći drukčijim određivanjem stopa, a ne izbacivanjem najmanje i snižavanjem najveće. Ovako osmišljen sustav pogoduje isključivo visokim primanjima i smanjuje progresivnost sustava. Ono što na prvi pogled izgleda dobro, a odnosi se na dizanje neoporezivog dijela dohotka u biti dodatno remeti postojeći sustav u smislu povećane nemogućnosti iskorištavanja prava na porezne olakšice u ime uzdržavanih članova što se najviše očituje kod nižih razina primanja, a nisu isključena niti prosječna niti iznadprosječna primanja do određene razine", upozorava Litva.
Za to nudi i vrlo konkretnu simulaciju na primjeru prosječne plaće:
Samcu s prirezom od 12% i prosječnom bruto plaćom od 7.764,00 kn neto plaća će rasti za 42,69 kn, a zaposlenom s jednim uzdržavanim djetetom za 149,09 kn. Zaposlenom s dva uzdržavana djeteta plaća će porasti za 66,01 kn.
Kod prosječne razine plaća zaposleni s jednim djetetom mogu u potpunosti iskoristiti pravo na uvećanje neoporezivog dijela dohotka što je i vidljivo kroz veće povećanje u odnosu na samca, dok kod zaposlenih s dva uzdržavana djeteta to nije slučaj i vidljivo je kroz manje povećanje u odnosu na zaposlene s jednim uzdržavanim članom.
Zaposlenici s troje ili više uzdržavane djece ili članova kod većine razina primanja, izuzev ekstremnih, uopće neće moći u cijelosti iskoristiti pravo na povećanje neoporezivog dijela dohotka što dovodi u pitanje smisao postojanja takvog sustava oporezivanja.
S visokim primanjima to pak nije slučaj:
Primjerice, razina bruto plaće od 60.000,00 kn mjesečno s prirezom od 12% u neto iznosu će samcu rasti za 2.437,37kn, zaposlenom s jednim uzdržavanim djetetom za 2.560,57kn, a zaposlenom s dva uzdržavana djeteta za 2.753,21kn.
Katarina Litva kao dokaz da onima s najslabijim primanjima ova reforma u životu ne znači nikakav pomak nabolje, izdvaja primjer kako razinama primanja do bruto iznosa od 4.875,00 kuna, ako osoba ima jedno uzdržavano dijete, i do bruto iznosa od 7.150,00 kuna, ako osoba ima dva uzdržavana djeteta, plaća u neto iznosu neće rasti niti za lipu.
Zadržavanje kvalificiranih je čista obmana
Litva smatra i kako je tvrdnja o poreznoj reformi kao mjeri usmjerenoj prema zadržavanju kvalificirane, stručne radne snage, čista obmana. "Preko oporezivanja dohotka zaposlenima s niskim razinama primanja nije moguće značajno povećati plaću jer su dosada plaćali vrlo mali porez ili ga uopće nisu plaćali, ali nije u redu da će do značajnog povećanja plaća doći tek na razinama bruto plaća od približno 25.000,00 kuna. Ako je ciljana skupina tzv. visoki srednji sloj, postavlja se pitanje tko ga čini, jer podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako primjerice informatičari i liječnici ne pripadaju skupini čije će neto plaće značajno porasti tj. njihova prosječna bruto plaća ne prelazi bruto iznos od 20.000,00 kuna. Pod pretpostavkom i da iznosi 20.000,00 kuna, teško da će samca s prirezom od 12% 185,92 kune odgovoriti od odlaska u inozemstvo."
Poslovan sektor će ‘potegnuti’ ostale
No Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta s kojeg je nekoliko stručnjaka bilo uključeno u kreiranje reformskih rješenja (ne i ona osobno) smatra da reformu ipak treba promatrati kao svojevrsno olakšanje poslovnom sektoru, koje dugoročno može pomoći i "najranjivijim kategorijama društva".
Ipak, Vizek se ne želi upuštati u procjene kada bi to građanima s manjim plaćama i nezaposlenima zbog ove predložene reforme moglo biti bolje u Hrvatskoj, ali ističe: "Ono što se načelno može reći na osnovi iskustva drugih zemalja koje su provodile ovakve reforme jest da pojednostavljivanje poreznog sustava i proširenje porezne osnovice stimulira aktivnosti poslovnog sektora te se može očekivati dugoročno povećanje potencijalne stope rasta. Povećanje potencijalne stope rasta pak dugoročno povećava porezne prihode, što znači da bi porezna reforma trebala u konačnici proizvesti više poreznih prihoda koji bi se zatim trebali redistribuirati najranjivijim društvenim skupinama."
Ravnateljica Ekonomskog instituta smatra da bi cjelokupnoj poreznoj reformi ipak trebalo dati podršku, jer je u pitanju 'prva ozbiljnija i konkretnija porezna reforma kojoj svjedočimo u zadnjih petnaestak godina'. "Mislim da je reformu bolje uvesti sada dok Vlada još uvijek ima dobar rejting i dok partneri u toj Vladi nisu rastrzani međusobnim razmiricama. Drugim riječima, zbog proizvoljnosti ekonomskih prilika u Hrvatskoj u ovom slučaju na žalost vrijedi jedna dobro poznata narodna uzrečica – poreznu reformu bolje uvesti sada jer za godinu dana: tko živ tko mrtav."
Izvor: net.hr
