Ako bruto klasičnog pripravnika kojemu je to prvi posao nakon obrazovanja, iznosi šest tisuća kuna, država poslodavcu pokriva trošak od tri tisuće kuna.
Nakon dugo vremena u aktivnu politiku zapošljavanja vraća se pripravništvo. Da je ono zanemareno, pokazala je jedina vanjska procjena učinaka sredstava koje država koristi za aktiviranje nezaposlenih osoba. Još uvijek sustav poticanog pripravništva nije do kraja razrađen, no poznato je da će biti dva modela te mjere.
Kako piše Novi list, sami poslodavci su tijekom analize učinaka sadašnjih mjera aktivne politike zapošljavanja prema pripravništvu izražavali određeni zazor, odnosno navodili su kako im je prihvaljivo ako će ga država u potpunosti financirati poput stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR).
Želje im neće biti uslišane, ono što mogu dobiti je sufinanciranje maksimalno 50 posto plaće, odnosno stvarnog troška radnog mjesta pripravnika kojemu je to prvi posao nakon završetka školovanja.
No, osim "čistog pripravništva" u gospodarskim djelatnostima, ići će se i na sufinanciranje starijih od 30 godina koji su se tijekom rada dokvalificirali ili prekvalificirali, ali samo u djelatnostima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi.
U slučajevima takvih osoba poslodavcima bi se pripravništvo sufinanciralo maksimalno do 50 posto iznosa minimalne plaće. U praksi bi to značilo, primjerice, ako bruto klasičnog pripravnika kojemu je to prvi posao nakon obrazovanja, iznosi šest tisuća kuna, država poslodavcu pokriva trošak od tri tisuće kuna. No, ako je riječ o pripravniku u novom zanimanju za koje se obrazovao, od tih šest tisuća kuna poslodavcu bi se sufinanciralo 1.720 kuna plaće.
Izvor: Poslovni dnevnik