Hrvatski muškarci kasnije od Hrvatica napuštaju obiteljski dom, slabije su obrazovani u visokom obrazovanju, kasnije sklapaju brakove i lijeni su za kućanske poslove.
Tako barem pokazuje nova Eurostatova statistika, koja sadrži podatke o prosječnom europskome muškarcu.
Na temelju tih podataka Državni zavod za statistiku izbacio je sličnu statistiku koja opisuje prosječnog Hrvata, piše 24sata.
Odrastanje i samostalnost
Zaključili su kako hrvatski muškarci u prosjeku napuštaju roditeljski dom s 33,2 godine, što je za čak 3 i pol godine kasnije od žena. U brakove ulaze nakon tridesete, dok se žene u prosjeku udaju najkasnije do 28. godine.
"Činjenica jest da žene u mlađoj dobi sazrijevaju prije nego muškarci, odgovornije su i ozbiljnije. Sukladno tome, one i ranije odlaze iz obiteljskog doma te ranije stupaju u brak. To je, gotovo bih mogao reći, zakonitost vezana za odrastanje", kaže demograf Stjepan Šterc s PMF-a.
Mirovina i duljina života
Eurostatovo istraživanje pokazalo je i velike razlike među muškarcima i ženama u pogledu odlaska u mirovinu i duljine života.
Žene se umirovljuju u prosjeku četiri godine prije muškaraca, ali zato žive šest godina dulje.
Visoko obrazovanje
Rezultati Eurostatova istraživanja također su pokazali da su Hrvatice obrazovanije od muškaraca, barem u visokom obrazovanju.
Tek petina muškaraca u Hrvatskoj završila je visoko obrazovanje, dok je istu stvar učinilo više od 25 posto žena.
Unatoč tome, hrvatski muškarci imaju određenu prednost pri zapošljavanju, što se može iščitati iz postotka onih koji su zaposleni.
Zapošljavanje i rukovodeće pozicije
Iako su žene obrazovanije u pogledu visokog obrazovanja, lani ih je u dobi od 15 do 64 godine bilo čak devet posto manje zaposlenih nego muškaraca.
"To je svakako paradoksalno, ali je isto tako posljedica ovakvog političkog sustava u kojem smo mi uspostavili stvari. U konačnici, to se odražava i u broju žena, primjerice, u Saboru, radnim tijelima i upravnim vijećima" ističe Šterc.
Žene u Hrvatskoj imaju i manju bruto satnicu nego muškarci.
Isto tako, unatoč višem obrazovanju, svega 30 posto žena u Hrvatskoj je na rukovodećim položajima, naspram čak 70 posto muškaraca.
Briga o djeci
Što se tiče brige za kućanstvo, istraživanje je pokazalo da se kuhanjem i ostalim kućanskim poslovima svakodnevno bavi 62 posto žena. Istodobno, to radi samo 12 posto muškaraca.
I kod brige za djecu dominantna je ženska uloga pa tako o djeci svakodnevno skrbi 79 posto žena i samo malo više od polovice muškaraca (54 posto).
Kvaliteta života
Građani EU su na ljestvici od 1 do 10 zadovoljstvo kvalitetom života ocijenili su sa 7. Pritom su žene dale ocjenu 7,0, a muškarci 7,1. Upravo takve ocjene zadovoljstva prevladavaju u većini zemalja EU.
Što se tiče Hrvatske, građani su kvalitetu života ocijenili nižom ocjenom od europskog prosjeka, odnosno sa 6,3.
Time smo se svrstali među države koje najlošije ocjenjuju kvalitetu života, gori su samo Bugari, Mađari, Portugalci i Grci.
