Poslovi sa sobom nose sve veću dozu stresa, a raditi prekovremeno u velikom broju tvrtki postaje normom, to se očekuje i djelatnici su pohvaljeni za takav rad.
Nakon 30 godina neoliberalne deregulacije, osmosatno radno vrijeme se čini kao zaostatak davne ere, piše Peter Fleming za The Guardian.
Poslovi sa sobom nose sve veću dozu stresa, a raditi prekovremeno u velikom broju tvrtki postaje normom, to se očekuje i djelatnici su pohvaljeni za takav rad.
Potrebno je raditi do kasno u noć, kasno navečer odgovarati na elektronsku poštu i sasvim podrediti život poslu. Pretjerani rad je postao standard. Opuštanje, hobiji, provođenje vremena s djecom ili čitanje knjiga poistovjećuju se s lijenošću. Tako nas uči nova mitologija rada.
U SAD, jednoj od najbogatijih i najproduktivnijih privreda na svijetu, zaposleni su sretni ako dobiju dva tjedna odmora godišnje. Ovakav način rada i nedostatak odmora uzrokuje stres i iscrpljenost koji su potencijalni ubojice, tvrdi Fleming u svom članku.
Mediji su nedavno izvijestili o Moritzu Erhardtu, pripravniku iz Londona koji je umro nakon 72-satnog konstantnog rada u Bank of America. Čini se da je on radnu etiku doveo do ekstrema.
Tehnologija nas je trebala osloboditi od svakodnevne patnje rada, ali zapravo često čini situaciju sve gorom: 2002. je manje od 10 posto zaposlenika provjeravalo svoj e-mail van radnog vremena. Danas, uz pomoć tableta i pametnih telefona ta brojka je došla na 50 posto.
Znanstvenici Medicinskog centra Sveučilišta Columbia opremili su 8.000 zaposlenika starijih od 45 godina uređajima za brojanje koraka i ustanovili da su u prosjeku 12,3 sata dnevno bili neaktivni. Rizik od prerane smrti kod osoba koje svakodnevno provedu oko 13 sati u sjedećem položaju dvostruko je veći nego kod onih koji su neaktivni 11,5 sati.
Može se doći do zaključka da čak i minimalno povećanje dnevnog kretanja može značajno produžiti život. Dugotrajno sjedenje ima negativne posljedice za zdravlje kao i pušenje.
Američki istraživač Soojung-Kim Pang je ustvrdio da su današnji radnici produktivni oko 4 sata dnevno, a da je ostatak radnog vremena samo nepotrebni stres i dosada. Istraživanje Australijskog Nacionalnog Sveučilišta je nedavno došlo do rezultata da rad preko 39 sati tjedno predstavlja rizik za zdravlje.
Švedska vlada je sprovela pilot projekt u kojem su sestre u domovima za starije osobe radile samo šest sati. Takvih projekata ima malo jer pretpostavljaju skraćeno radno vrijeme, što nije tipično za današnji sustav rada.
Da bi se poslove učinilo boljim za naše mentalno i fizičko stanje potrebno je da se radi bitno manje, ali je potrebno i to da poslovi budu drugačiji, s hijerarhijom koja je manje autoritarna, a zadaće radnika raznolikije i smislenije. Kapitalizam nije dobar u kreiranju ovakvih poslova i veliki broj djelatnika u ovakvom sustavu smatra da im nedostaje istinski život, zaključuje Fleming.
Izvor: Jutarnji.hr