Od početka prošle godine, oko 2 tisuće Finaca primalo je svaki mjesec novac od vlasti i nisu bili obvezni učiniti išta zauzvrat.
Sudionici, koji su trebali biti u dobi od 25 do 58 godina i nezaposleni, odabrani su nasumično – rečeno je iz Kele, finske ustanove za socijalnu sigurnost.
Umjesto benefita za nezaposlene, sudionici projekta primaju neoporezivih 560 eura. Ukoliko pronađu posao tijekom dvogodišnjeg eksperimenta, nastavljaju primati predviđeni iznos.
I dok je projekt hvaljen po svijetu kao pionirski u socijalnoj skrbi, u Finskoj vladajuće strukture stišću kočnicu i usmjeravaju projekt u drugome smjeru.
„Trenutno vlada radi na promjenama koje će odvesti ovaj sustav dalje od osnovnih prihoda“ – kazala je Miska Simanainen, istraživačica na Keli za švedske novine Svenska Dagbladet.
Ispočetka se planiralo da se eksperiment u ranoj 208.-oj proširiti na radnike, kao i na ljude koji ne rade, ali to se nije dogodilo, na razočarenje istraživača spomenutog instituta.
"Dvije godine su prekratak vremenski okvir da bi se izvukli opsežni zaključci"
Istraživači su rekli da bez radnika na projektu nisu u mogućnosti istražiti hoće li takozvani osnovni prihod omogućiti ljudima da naprave nove korake u karijeri ili da se uključe na osposobljavanje ili edukaciju.
Olli Kangas, profesor i jedan od vodećih stručnjaka na ovome projektu, izjavio je za YLE: "Dvije godine su prekratak vremenski okvir da bi se izvukli opsežni zaključci iz ovako opsežnog projekta. Zaslužujemo da dobijemo više vremena i više sredstava kako bismo postigli pouzdane rezultate".
Projekt osnovnih prihoda – sustav u kojem ljudi primaju standardnu količinu novca samo za to što su živi – u posljednje godine podupiru i brojni tehnološki poduzetnici. Među njima su Elon Musk, Chris Hughes i Ray Kurzweil. Ovi tehnološki moguli kažu da univerzalni dohodak u kombinaciji s drugim metodama suzbijanja siromaštva također mogu pomoći u rješavanju problema povećane automatizacije u radnoj snazi.
No, suprotno univerzalnim osnovnim dohotkom, za kojeg zagovornici kažu da bi se trebali odnositi na sve građane bez obzira na pozadinu, finski eksperiment targetira dugotrajno nezaposlene osobe.
Finska je vlada tvrdila da su postojeće beneficije za nezaposlene tako visoke i sustav tako rigidan, da bi se nezaposlena osoba mogla odlučiti ne tražiti zaposlenje jer bi riskirala da izgubi novce – što su veći prihodi, niže su socijalne povlastice. Tako je eksperiment osnovnog dohotka osmišljen kako bi potaknuo ljude da počnu raditi.
No, u prosincu prošle godine, finski je parlament donio prijedlog zakona koji bi odveo sustav socijalne skrbi u drugome smjeru. Novi zakon "aktivacijskog modela" traži od potražitelja posla da rade minimalno 18 sati ili da uđu u program osposobljavanja u roku od tri mjeseca, te propisuju da ako ne uspiju pronaći posao, gube neke od povlastica.
"Kada eksperiment s osnovnim dohotkom završi ove godine, trebali bismo pokrenuti eksperiment za univerzalni kredit, sustav sličan onome u Velikoj Britaniji" – izjavio je Petteri Orpo, finski ministar financija.
Službeni izvještaj o projektu osnovnog prihoda bi mogao biti objavljen sljedeće godine.
