Ekonomist Željko Lovrinčević kaže da su ljudi tek sada postali svjesni kako iz svog džepa plaćaju one koji mirovinu nisu zaslužili na temelju vlastitih uplata nego po posebnim propisima.
Uskladite odredbe o mirovinama za posebne kategorije s općim pravilima za umirovljenje. Branitelji u Hrvatskoj imaju prosječno dvostruko veću mirovinu od opće populacije.
Ovu preporuku, između ostalog, Europska komisija uporno ponavlja Hrvatskoj te upozorava na nesrazmjer u našem mirovinskom sustavu.
Vlada je druge preporuke poslušala, poput one da ćemo raditi do 67. godine i penalizirati prijevremeno umirovljenje, ali dio povlaštenih mirovina se ne dira.
Prema posebnim propisima, mirovine, osim branitelja, dobivaju i saborski zastupnici, akademici, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, bivši jugoslavenski časnici, domobrani iz doba NDH te bivši politički zatvorenici. Ukupno ih je 175.000, dok 478.000 reguliranih umirovljenika prima mirovine niže od 2000 kuna mjesečno, piše 24sata.hr.
Za povlaštene mirovine svakoga se mjeseca izdvaja 752 milijuna kuna (8,7 milijardi kuna godišnje). Vlada je prošle godine te mirovine i povećala što će državu koštati dodatnih 353 milijuna kuna godišnje.
Istovremeno, nema novca kojim bi se osigurao dodatak od 27 posto za nove umirovljenike tijekom sljedećih 20 godina. Zato, Vlada predlaže da oni koji žele taj dodatak u državni proračun uplate svoju štednju iz drugog mirovinskog stupa. U sljedećih 20 godina Vlada bi tako dobila 87 milijardi kuna od radnika.
Ekonomist Željko Lovrinčević kaže da su ljudi tek sada postali svjesni kako iz svog džepa plaćaju one koji mirovinu nisu zaslužili na temelju vlastitih uplata nego po posebnim propisima.
"Akademici nigdje na svijetu ne dobivaju povlaštenu mirovinu. Ali ako tim ljudima nije problem uzeti tuđe, nije ni čudo da i svi drugi žele ući u tu posebnu skupinu. To pokazuje i kakvo smo društvo", kaže Lovrinčević.
Vladino rješenje ne smatra dobrim jer nije dugoročno. Lovrinčević kaže da bi u sljedećih 20 godina isplata novim umirovljenicima dodatka od 27 posto iznosila oko 0,5 posto BDP-a godišnje. Sad je to oko 2 milijarde kuna. Predlaže barem dodatak proporcionalan uplatama ako ne 27 posto ali... "Za to novca nema, ali će Vlada dići vojni proračun za 0,7 posto BDP-a ili 2,8 milijardi kuna. to je ta stvar društvenog i političkog izbora i prioriteta", kaže.
U slučaju ostanka drugog stupa, za 20 godina, Vlada bi morala manje davati za mirovine.
Lovrinčević objašnjava da bi baš zato Vlada, da razmišlja dugoročno, zauvijek riješila problem mirovinskog sustava. Jer, radnici koji će za 20 godinu ići u mirovinu, imat će već dovoljno novca u drugom stupu i neće biti potrebe za isplate iz proračuna.
"Danas izdvajamo za mirovine oko 11 posto BDP-a, što je najviša stopa u EU. Tada bismo izdvajali osam posto i iznosi koji su potrebni dodatno bi se smanjivali. Ako se svi budu vraćali u prvi stup, proračun će i dalje biti opterećen visokim izdavanjima. Zato je umjesto izbora da se dodatak od 27 posto uvjetuje uplatom ušteđevine iz drugog stupa u proračun bolja opcija naći prijelazno rješenje", kaže Lovrinčević.
