Čak 40 posto radnika je tijekom lockdowna moralo koristiti svoje godišnje odmore
Tijekom proljeća, za vrijeme lockdowna koji je neke od nas upoznao s radom od kuće, druge privremeno onemogućio u radu, a svima ograničio mogućnost kretanja i putovanja, rijetki su bili oni koji su pomišljali na uzimanje godišnjeg odmora.
Barem onog klasičnog, u okviru kojeg sami odlučujemo kada ćemo, gdje i koliko dugo predahnuti od posla.
Međutim, prema istraživanju portala MojPosao, u kojem je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika, velik broj ljudi je svoje godišnje odmore koristio upravo u vrijeme karantene. I to ne vlastitim odabirom.
U vrijeme lockdowna potrošili smo 21 dan godišnjeg odmora
Naime, tijekom ožujka i travnja, odnosno u vrijeme izolacije zbog epidemije koronavirusa, čak 42% radnika je odlukom poslodavca moralo koristiti svoje godišnje odmore, dok se svega 6% ljudi svojevoljno odlučilo na uzimanje godišnjeg upravo u tom razdoblju.
Na „prisilnom“ odmoru su u najvećoj mjeri bili zaposlenici državnih tvrtki, njih 48%, u privatnim tvrtkama je takva sudbina snašla 46% zaposlenih, dok su u najmanjoj mjeri svoje odmore tokom karantene morali trošiti djelatnici hrvatskih institucija (31%).
Radnici kojima je nametnut 'predah od posla' time su izgubili 21 dan godišnjeg odmora. U prosjeku, potrošili su 8 dana starog i 13 dana novog godišnjeg odmora.
Godišnji bismo produžili za 10 dana
Prosječno gledano, zaposlenici u Hrvatskoj imaju pravo na 22 dana godišnjeg odmora, što je 1 dan manje nego 2019. godine.
Polovica anketiranih je tim brojem zadovoljna, dok druga polovica ipak želi produžiti trajanje godišnjih odmora, i to za desetak dana.
Sasvim očekivano, što je broj dana predviđenih za odmor manji, to je nezadovoljstvo radnika trajanjem godišnjih odmora veće.
Tako je svega 27% ispitanika koji imaju pravo na 18 ili manje dana godišnjeg odmora ocijenilo da im je to sasvim dovoljno, isto razmišlja 35% ispitanika koji imaju između 19 i 24 dana te čak 72% ispitanika koji imaju 25 ili više dana godišnjeg odmora.
Većina ne očekuje regres ove godine
Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, četvrtina naših ispitanika (24%), što je značajno manje u odnosu na prošlu godinu kada se regresu nadala trećina zaposlenih u Hrvatskoj.
Regres u najvećoj mjeri očekuju djelatnici hrvatskih institucija, njih čak 72%, dok se na drugom kraju spektra nalaze zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu među kojima se svega 14% anketiranih nada isplati ovog dodatka na plaću.
Prosječni očekivani regres ove godine iznosi 1.805 kuna što je blagi rast u odnosu na 2019. godinu kada je regres iznosio 1.788 kuna.
Ako ljetujemo, ljetujemo unutar Hrvatske
Svaki drugi radnik (56%) ove godine neće ljetovati i to prvenstveno zbog nepovoljne financijske situacije.
Dio građana će ostati kod kuće jer su već ranije iskoristili cijeli svoj godišnji odmor, druge pak brine cjelokupna situacije s epidemijom koronavirusa, a svaki deseti ispitanik ionako živi na moru pa će ljeto provesti u 'poznatom okruženju'.
Među onima koji će i ovog ljeta putovati i upoznavati nove destinacije, većina se odlučila svoj godišnji odmor provesti unutar granica Hrvatske. Neki svoju odluku obrazlažu pojašnjenjem kako „i inače ljetuju u Hrvatskoj'', drugi odlaskom u inozemstvo ne žele riskirati obolijevanje od koronavirusa ili pak smatraju da je sam put u neke druge zemlje u ovom trenutku prekompliciran, dok jedan manji broj ljudi vjeruje kako je ljetovanje u Hrvatskoj jeftinija opcija od odlaska u inozemstvo.
Svega 5% ljudi planira svoj godišnji odmor planira provesti negdje u inozemstvu, polovica njih i inače (52%) ljetuje van Hrvatske, trećina (36%) želi iskoristiti situaciju i jeftinije avionske karte, dok svaka peta osoba planira posjetiti članove obitelji koji žive u inozemstvu.
O istraživanju:
U istraživanju je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika. Od toga su 63% žene, a 37% muškarci.
Četvrtina ispitanika (25%) mlađe je od 25 godina, 18% ispitanika pripada dobnoj skupini do 30 godina, 29% u dobi od 31 do 40 godina te 28% starijih od 41 godinu.
Više od polovice ispitanika (58%) je srednje stručne spreme, dok ih je četvrtina (23%) visoke stručne spreme, a 14% više stručne spreme.
Zaposleno je 63% ispitanika, a 28% je nezaposleno. Od zaposlenih ispitanika njih 53% radi u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, a 23% u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu. Manji dio ispitanika zaposlen je u institucijama (11%) i državnim tvrtkama (6%).