Od Vlade traže i akcijski plan za razvoj ove djelatnosti.
ICT sektor jedan je od najbrže rastućih sektora u Hrvatskoj pa njegovi predstavnici od nove vlade Andreja Plenkovića očekuju veći poticaj razvoju te djelatnosti. U protivnom, upozoravaju, i u tome će nas preteći druge zemlje u kojima se intenzivnije radi na poticanju novih tehnologija nego u Hrvatskoj.
Svoje bi prijedloge, kako doznaje Index, predstavnici hrvatske ICT industrije vladi trebali iznijeti na sastanku koji se najavljuje za sljedeći tjedan. Osim najavljenog nastavka porezne reforme, što pozdravljaju, u ICT udruzi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP - ICT) predlažu i da se isplata 13. plaće u potpunosti rastereti plaćanja poreza i doprinosa.
Kažu i kako ne bi imali ništa protiv da se ta mjera primjenjuje na sve sektore, a ne samo na ICT.
"U dosadašnjim je poreznim reformama dio primanja postao neoporeziv, ali to nije dovoljno. Trebalo bi cijelu 13. plaću osloboditi plaćanja poreza i doprinosa. To bi nam omogućilo da nagradimo naše radnike", objašnjava za Index dopredsjednik HUP - ICT-ja Hrvoje Balen.
ICT bi po značaju mogao dostići turizam
Među ostalim mjerama koje ICT-jevci namjeravaju predložiti na sastanku vrijedi spomenuti i zahtjev da vlada usvoji akcijski plan daljnjeg razvoja ICT sektora s konkretnim brojkama i inicijativama, što bi, kaže Balen, služilo i kao svojevrsna sektorska politika za tu djelatnost. Također, smatraju da bi se problematikom ICT-ja ubuduće trebao baviti ured premijera, a ne više razna ministarstva. Te su mjere, objašnjava Balen, neophodne kako bi Hrvatska unaprijedila razvoj ICT-ja, koji je proteklih godina postao jedan od njenih vodećih izvoznih proizvoda.
Balen ističe kako značaj ICT-ja za hrvatsko gospodarstvo iz godine u godinu raste. Štoviše, smatra Balen, velike su šanse da bi upravo ICT sektor u dogledno vrijeme mogao doseći značaj kakav za hrvatsku ekonomiju ima turizam. Ili mu se barem približiti.
"Turizam je u najboljoj godini ikada napravio procijenjeni prihod od oko 12 milijardi eura, pri čemu valja voditi računa da je tu riječ o zbroju niza raznih djelatnosti. Pojavom pandemije koronavirusa ta brojka se značajno korigira i još čekamo procjene, no financijski prihodi od turizma mogli bi pasti i za 40 ili 50 posto i spustiti se na šest ili sedam milijardi eura. S druge strane, ICT kao kompaktna grana, bez vezanih industrija kao što je slučaj u turizmu, sam napravi 5,4 milijarde eura, i to bez sektorskih poticaja kakve imaju, primjerice, turizam, graditeljstvo ili prehrambena industrija", naglašava Balen.
Godišnje otvaraju 3000 novih radnih mjesta
Ekspanziju poslovanja tvrtki iz ICT sektora prati i velik rast izvoza. Naime, prema podacima HUP - ICT-ja, tvrtke iz tog sektora su 2008. ostvarile izvoz od 4,36 milijardi kuna, što je činilo ukupno 15 posto prihoda ICT sektora. Do 2018. godine izvoz se praktično udvostručio i dosegao 8,32 milijarde kuna, a udio izvoza u ukupnim prihodima sektora porastao je na 22 posto.
Vrijedi spomenuti i da posljednjih godina ICT sektor, prema podacima HUP - ICT-ja, godišnje otvara oko 3000 novih radnih mjesta. Također, riječ je o djelatnosti u kojoj je velik udio dodane vrijednosti.
No i ICT sektor se suočava s nedostatkom radne snage. Sloboda kretanja radne snage unutar EU dovela je i do odlaska brojnih informatičara u druge članice. Iako je broj odlazaka iz Hrvatske izbijanjem koronakrize znatno smanjen, ICT-jevci strahuju da će se, jednom kada epidemija koronavirusa završi, ponovno pokrenuti migracije informatičara prema razvijenijim članicama EU.
Izvor: Index