Kako je rad na daljinu uređen u drugim zemljama?
Američka tvrtka FlexJobs, koja se od 2007. godine bavi pomaganjem ljudima da pronađu posao koji će moći obavljati od kuće, obavila je veliko istraživanje među 4000 ljudi koji rade od kuće zbog pandemije: prije pandemije u SAD-u je već 30 posto ljudi radilo od kuće koristeći mogućnosti koje nudi moderna tehnologija. Rezultati su, bez obzira na sve, iznenađujući.
Kako prenosi Slobodna Dalmacija, čak 95 posto ispitanika tvrdi da im je produktivnost ista ili veća nego prije pandemije. A sada evo niza razloga zašto je to tako (ne treba zaboraviti da je pitanje povećanja produktivnosti rada jedan od ključnih elemenata poboljšanja konkurentnosti kompanije i posljedično države): manje prekida tijekom posla (68 posto), tiše okruženje (68 posto), ugodnije radno mjesto (66 posto), fokusiraniji na posao (63 posto) i – izbjegavanje uredske politike (55 posto).
Ovo potonje podrazumijeva niz stvari, od predugih i neproduktivnih sastanaka pa do internih sukoba na razini nadređeni i podređeni...
Plusevi i minusi
A zatim, većina ispitanika je rekla da im se i osobni život poboljšao zbog rada kod kuće: bolja ravnoteža rada i privatnosti (73 posto).
No kad je riječ o drugim aspektima, dolazi do pada zadovoljstva: više vremena s obitelji (46 posto), više vremena s partnerom (42 posto) i mogućnost da se brinu za kućne ljubimce (32 posto).
Očito je dakle da nam, kako bilo da bilo, rad od kuće u određenoj mjere umanjuje privatnost, vrijeme za nas same.
Ali zato 79 posto ispitanika uživa u tome što ne mora putovati na posao, a 72 posto što nema troškova putovanja.
Konačno, dvije trećine ispitanika želi trajno raditi od kuće, 31 posto bi ih hibridnu verziju, malo doma, malo u uredu. Jedna trećina ispitanika je već zatražila od poslodavaca da im omogući rad od kuće kad prođe javnozdravstvena kriza.
Zaključak, bilo bi sjajno raditi od kuće samo da se i ta obitelj s vremena na vrijeme malo makne.
Stanje u EU
U Nizozemskoj je NIBUD, financijska institucija koja daje savjete o obiteljskim financijama, a djelomično je financira vlada, otišao daleko naprijed. Oni su već izračunali koliki trošak za pojedinog zaposlenika predstavlja rad od kuće.
Istraživanje je postavilo vrlo jednostavno pitanje: tko plaća toaletni papir (da, upravo taj artikl koji je toliko bio tražen neposredno prije stavljanja svake zemlje pod bravu i tako postao simbol zaključanosti) koji radnik potroši dok radi, dakle tijekom radnog vremena. Jer da je u uredu, trošio bi uredski.
I zato je odgovor NIBUD-a vrlo jednostavan: taj trošak pada na poslodavca.
Uračunali su oni i vodu koja se potroši tijekom radnog vremena kod kuće, struju, plin, kavu ili čaj, ali i amortizaciju stola i stolca. I došli do završnog računa: poslodavac bi svakom zaposleniku koji radi od kuće trebao dnevno plaćati oko dva eura. Prosječno. Iz NIBUD-a za Reuters kažu da to možda djeluje trivijalno, ali treba uzeti u obzir "novo normalno", situaciju koja je vidljiva iz navedenog istraživanja: sve više ljudi želi raditi od kuće.
Nizozemske su vlasti vrlo ozbiljno shvatili zaključke istraživanje agencije koju financiraju te su već najavili da će činovnicima koji rade od kuće ove godine dati bonus u iznosu od 363 eura, koji bi pokrivao sve dane rada od kuće od ožujka, kad je počelo stavljanje države pod ključ.
NIBUD je otišao korak dalje i rekao da dva eura ne pokrivaju sljedeće troškove: novi namještaj, računalo, telefone i ostalu opremu neophodnu za posao koju poslodavci moraju osigurati zaposlenicima.
Španjolska je već obvezala poslodavce da plaćaju održavanje kućne opreme, Njemačka raspravlja o zakonu koji bi dodatno ojačao prava zaposlenika koji rade od kuće, Francuska je donijela zakon koji takve radnike štiti od elektroničke pošte nakon radnog vremena – da, sada u zemlji pijetlova smijete, nakon što završi službeno radno vrijeme, ugasiti ("horribile dictu") svoj e-mail. I na pametnom telefonu! Ujedinjeno Kraljevstvo razmišlja da bi moglo ublažiti pravila o odbitku poreza za opremu povezanu s radom kupljenu tijekom pandemije.
U Hrvatskoj radnici većinom sami financiraju troškove 'kućnog ureda', pokazalo je istraživanje koje je nedavno proveo portal MojPosao.
Naime, zaposlenici koji su već odradili kupovinu poslovnog namještaja to su uglavnom financirali iz 'vlastitog džepa' (77%), svaki deseti zaposleni (11%) je dobio djelomičnu subvenciju od poslodavca, a podjednak broj ljudi (12%) ističe da su imali sreće jer im je poslodavac u potpunosti financirao opremanje doma poslovnim namještajem.
Kao i kod kupnje namještaja, troškove režija nastalih uslijed rada na daljinu većinom (83%) snose sami zaposlenici, dok je u 17% slučajeva taj trošak podmirila tvrtka.
Bez obzira što su sami obavili kupovini i sami plaćaju uvećane režije, građani smatraju kako bi nastale troškove trebala pokriti tvrtka, ali i država kroz neoporeziva davanja poslodavaca.
Stav poslodavaca
A onda su se javili poslodavci. Njihov je argument da dodatno plaćanje radnicima nema previše smisla u razdoblju kad je kriza bacila privredu na koljena. Jannes van der Velde, glasnogovornik nizozemske udruge poslodavaca AWVN, rekao je da izračuni NIBUD-a ne odražavaju sve beneficije koje uživaju zaposlenici koji rade od kuće.
"Ovaj poziv sindikata da svi dobiju naknadu jer ljudi sami kuhaju kavu kod kuće – moglo bi se dodati da radnici dobivaju u zamjenu i puno slobodnog vremena", rekao je, pozivajući se na prosječnu uštedu vremena od jednog sata dnevno jer se ne putuje na posao.
Nije se referirao na mitski toaletni papir.
Van der Velde tvrdi kako se troškovi rada od kuće poništavaju jer zaposlenici više ne plaćaju leasing za automobil ili putne troškove za dolazak do posla.
"Neće biti slučaj da će ljudi, gotovo igdje, dobiti dodatni 'bonus' povrh svoje plaće – definitivno ne tijekom ekonomske recesije", rekao je glasnogovornik onih koji isplaćuju plaće.
"Mnogo se gubi -, kultura, karakter, učenje…“
Rad od kuće ima i svoju tamnu stranu koja se ne odnosi samo na potrošnju toalet papira ili cijenu kave i čaja. Naime, dok su ljudi kod kuće bitno više koriste društvene mreže – vjerojatno i tijekom radnog vremena, a i izvan njega – a to je, pokazuje nova studija znanstvenika sa sveučilišta u Pennsylvaniji i sveučilišta Jinan u Guangzhouu u Kini, povezano s razvojem depresije i sekundarne traume.
Znanstvenici su ljudima koji kod kuće provode većinu vremena poručili: "Ne želimo da misle da su društvene mreže loše. Samo želimo da znaju da postoji ravnoteža. Kada prijeđete prag, poput provjeravanja svakih pet ili deset minuta, to vam može donijeti još više stresa".
Izvor: Jutarnji list