Nacionalni plan na sedmoj sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predstavio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić - prenosi NL.
Sukladno 1. siječnja 2023. kao ciljanom datumu za ulazak u eurozonu, Hrvatska u narednom razdoblju mora sudjelovati u ERM II ispunjavajući kriterije konvergencije, kao i provesti mjere iz područja sprječavanja pranja novca, jačanja poslovnog okruženja, upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava.
“Kvalifikacijska” za to je 2021. godina, istaknuo je Vujčić, a u srpnju 2022. godine Vijeće EU-a bi, ako ih Hrvatska zadovolji, moglo ustanoviti da su svi uvjeti ispunjeni, što znači da bi od 1. siječnja 2023. godine mogli uvesti euro.
Da bi to mogli tada napraviti, moramo se pripremiti, a Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom opisuje sve što se mora napraviti, napomenuo je Vujčić.
Nacionalni plan razrađuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti koje je potrebno učiniti u iduća 24 mjeseca te temeljne elemente tog procesa, poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti, kao i konvertiranja depozita i kredita.
Temeljno načelo Nacionalnog plana zamjene je zaštita potrošača, u smislu i zamjene kune u euro bez troška za građane, poduzeća i državu, isključivo po fiksnom tečaju konverzije.
Također, naveo je Vujčić, uvodi se obveza uspostave mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena do kojeg bi eventualno moglo doći.
“Cilj je toga da se omogući glatko odvijanje procesa zamjene kune eurom”, istaknuo je Vujčić.
Prije uvođenja eura treba omogućiti tzv. predopskrbu, pa će HNB unaprijed banke opskrbiti novčanicama i kovanicama eura, a banke će potom opskrbiti Finu, Hrvatsku poštu i poduzeća.
Konverzija će se vršiti po fiksnom tečaju, koji će biti na pet decimala, a konverzija kredita, depozita i kredita bit će potpuno besplatna za građane i poduzeća.
Kada se uvede euro postojati će i tzv. dvojni optjecaj, što znači da će se u prva dva tjedna gotovinom moći plaćati i kunama i eurima, dok će bezgotovinski promet na dan uvođenja eura odmah prijeći na euro.
Također, tu je i dvojno iskazivanje cijena, koje će početi od trenutka kada će se znati da Hrvatska ulazi u eurozonu, a trajati će barem šest mjeseci nakon ulaska u područje zajedničke europske valute.
“To će biti ključna mjera za prevenciju neopravdanog zaokruživanja i rasta cijena, a pomoći će svim potrošačima da mogu uspoređivati cijene u kunama i eurima”, izjavio je Vujčić.
Prema istraživanjima, građani kod uvođenja eura najviše strahuju od rasta cijena, pa će u svrhu zaštite i potrošača i informiranja zakonom biti definirana jasna pravila o preračunavanju cijena, a između ostalog će se provoditi strog nadzor trgovaca i praćenje cijena.
Također uvest će se i “crne liste”, kojima će se poslovni subjekti koji će neopravdano povećavati cijene ili kršiti pravilo o dvojnom iskazivanju cijena naći na javno dostupnim popisima prekršitelja.
Donošenja zakona o euru, povlačenje iz optjecaja kuna i puštanje eura
Predviđeno je i ustrojavanje šest koordinacijskih odbora – za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstava i zaštitu potrošača, te za komunikaciju, odnosno informiranje o procesu konverzije.
Kada je riječ o usklađivanju pravnog okvira, Vujčić je istaknuo da će biti donijet zakon o euru koji će usvojiti Hrvatski sabor, a on će u hrvatsko zakonodavstvo unijeti glavne odrednice uvođenja eura.
Apostrofirao je i logističku zahtjevnost procesa zamjene, uz ostalo i podacima da će se iz optjecaja morati povući 500 milijuna komada novčanica kuna te 1,1 milijarda komada kovanica.
Istovremeno, morat će se u optjecaj staviti potrebna količina novčanica i kovanica eura, pri čemu će se između ostalog morati pripremiti i kovanje kovanica s hrvatskom nacionalnom stranom, čemu će prethoditi i odabir njenog dizajna.
Nakon uvođenja eura, kune će se još šest mjeseci moći mijenjati za europsku valutu bez naknade, idućih šest mjeseci banke će gotov novac mijenjati uz naknadu, a 12 mjeseci od uvođenja eura prestati će ga mijenjati.
HNB će, pak, trajno bez ikakve naknade mijenjati novčanice kune u euro, dok će taj rok za kovanice biti tri godine, kako ne bi postojao problem njihovog skladištenja, a nakon čega će se one vjerojatno pretvoriti u sirovinu.
Kada je riječ o konverziji depozita, zakon o euru će propisati da se svi kunski depoziti konvertiraju u eure na dan uvođenja eura, i to automatizmom, po fiksnom tečaju, bez naknade troška.
Također, od dana uvođenja eura svi kunski krediti i oni s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima.
U mjesecima prije uvođenja eura provoditi će se intenzivne aktivnosti informiranja građana.
Građane će tako između ostalog upozoriti i da se suzdrže od kupovine eura u mjesecima prije službenog prelaska na euro, jer će u tom slučaju snositi transakcijske troškove.
Naime, plaćat će eure po prodajnom tečaju umjesto po fiksnom tečaju konverzije koji će vrijediti tek od dana uvođenja eura.
Također, na građane će se apelirati da što više gotovog novca pohrane na račune, jer to pojednostavljuje konverziju.
Izvor: Novilist
