Po poreznom opterećenju hrvatski ugostitelji su među najugroženijima u Europi, ističu.
Otvaranje terasa ugostiteljskih objekata 1. ožujka novi je korak u popuštanju mjera koji raduje ugostitelje u cijeloj Hrvatskoj, no izuzetno je bitno zadržati i mjere pomoći sektoru dok god je izložen bilo kakvim restrikcijama, kao i porezno rasterećenje, poručuju iz Nacionalne udruge ugostitelja (NUU).
“Pozitivno je za sve da mjere popuštaju, jer to znači i bolju epidemiološku situaciju u zemlji, a i većina ugostiteljskih objekata ima terase koje može otvoriti, no teško je očekivati da će mnogi i profitirati od toga. Restorani baš ne, jer još nije dovoljno toplo da se vani sjedi i jede, ali kafići bi mogli bolje raditi, iako i njima ostaju na snazi mjere razmaka između stolova te kao ni restorani ne mogu raditi i unutra tj. u punom kapacitetu”, komentira za Hinu potpredsjednik NUU-a Zdravko Karna (zagrebački ugostitelj), prenosi N1.
Više detalja o novim mjerama popuštanja i on će kao i ostali doznati u petak, za kada je najavljena njihova objava, no najvažnije je, kako smatra, da se ipak ide u neko otvaranje jer ugostitelji nisu radili puna tri mjeseca tj. od kraja studenoga.
Ugostitelji zbog toga, ali i manjeg prometa s kavama, pićem i hranom za van, što su jedino mogli raditi zadnjih dva tjedna, pa i očekivano manjeg prometa na terasama, očekuju da se mjere za očuvanje radnih mjesta nastave i dalje, jer, kako kaže Karna, s onim što će zaraditi jednostavno neće moći plaćati i radnike i nabavu i sve druge troškove.
Otkriva i da su ovog tjedna on i predsjednica NUU-a Jelena Tabak bili kod ministara financija i rada Marića i Aladrovića, koji su pokazali razumijevanje za situaciju ugostitelja, i kojima su predočili i izvještaj krovnog europskog udruženja za ugostiteljstvo (hoteli, restorani i drugo) HOTREC-a o svim mjerama pomoći ugostiteljstvu u zemljama u Europi u zadnjih godinu dana.
“Po tom izvještaju Hrvatska je negdje u sredini u Europi s mjerama pomoći koje je donijela i provodi zbog pandemije, ali ono što vidimo kao bitnu razliku su mjere pomoći kroz financijsko obeštećenje tj. neki njihov oblik, prije svega u smislu poreznog rasterećenja za pivo, kavu, vino i sok. Mi ugostitelji u Hrvatskoj to nemamo, a kako se pandemija nastavlja ne vidimo drugo rješenje za naš opstanak i bolje poslovanje nego porezno rasterećenje”, iznosi Karna.
Po poreznom opterećenju hrvatski su ugostitelji, kako kaže, trenutno među ugroženijima u Europi, gdje se stopa PDV-a kreće od manje od 10 pa na više posto, a u Hrvatskoj je najviša, 25 posto, i to je za poslovanje uvijek bilo jako teško, a u pandemiji i teže.
“To je za državu, po izračunima za 2019. koja je bila zadnja normalna poslovna godina, oko 450 milijuna kuna razlike koju bi izgubila u proračunu kada bi uvela to porezno rasterećenje, odnosno za 2020. je to nešto ispod 300 milijuna kuna, što je zanemariv iznos u odnosu na to kolika bi bila korist od tog rasterećenja. Tu ne mislimo samo na cijene za goste, nego i na ulaganja u posao i ljude, prije svega u plaće”, ističe Karna.
Vezano za radnike, osim plaća koje je u ugostiteljstvu nužno povećati, problem vidi i u tome što je dosta radnika iz ugostiteljstva već potražilo druge poslove, pa i u drugim zemljama, i pitanje je kako će ih ugostitelji zadržati i naći s plaćama koje im mogu ponuditi u situaciji smanjenog rada i prihoda.
“Uz sve to, ugostitelji se bore i s velikim fiksnim i drugim troškovima, koji samo rastu, pa su tako primjerice cijene ulaznih proizvodnih sirovina iste ili i veće nego u drugim europskim zemljama, kao što su veći i doprinosi za radnike, dok je cijena izlaznog proizvoda (za goste) 50 posto niža nego u drugim zemljama. To je neodrživo za poslovanje, likvidnost, zapošljavanje, investicije, plaće i ukupno za razvoj djelatnosti, i stoga je nužno porezno rasterećenje”, zaključuje Karna.
Izvor: N1