To je ispod prosjeka eurozone.
Hrvatska narodna banka je u godišnjem izvješću za 2020. dala nešto širu sliku financija i potrošnje kućanstava. Ona kaže da gotovo 60% hrvatskih kućanstava ne posjeduje nikakav dug. Sve u svemu, razina njihove zaduženosti relativno je niska i nalazi se ispod prosjeka za europodručje.
Pritom je zastupljenost hipotekarnog duga, čiji je kolateral glavna stambena jedinica kućanstva i/ili ostale nekretnine, četiri puta manja od zastupljenosti nehipotekarnog duga po kreditnim linijama, prekoračenjima, kreditnim karticama i sl. Istodobno, vrijednost preostalog iznosa hipotekarnog duga pokriva dvije trećine vrijednosti ukupnog duga, ističe se u HNB-ovu pregledu.
I bruto dohodak hrvatskih kućanstava, čiji se medijan procjenjuje na 8400 eura, osjetno je ispod prosjeka europodručja, otprilike na trećini. S obzirom na izvore koji generiraju dohodak u Hrvatskoj je najzastupljeniji dohodak od zaposlenja.
Dok njega prema HNB-ovim podacima temeljenim na anketama, ostvaruje 53% kućanstava, dohodak od financijskih ulaganja ima približno svako osmo kućanstvo (12,7%), a najmanje je zastupljen dohodak od iznajmljivanja nekretnina. Anketni nalazi kažu da tu vrstu dohodaka ima samo 6,2% naših kućanstava, prenosi poslovni dnevnik.
Umjerena nejednakost
U HNB-u navode i neka obilježja strukture ukupne potrošnje prema trima glavnim kategorijama: za robu i usluge, za režije i za hranu u kući i izvan kuće.
“Prema procjeni vrijednosti medijalnoga kućanstva i procjeni aritmetičke sredine, potrošnja na robu i usluge veća je oko dva puta od potrošnje na hranu, a oko tri puta od potrošnje na režije”, navodi se u tom tematskom bloku. Medijalne procjene svih triju komponenata potrošnje niže su, kažu, od istih za europodručje i kreću se od 60 posto njegove kod potrošnje za hranu u kući i izvan kuće, do 75 posto procijenjene potrošnje za režije na razini europodručja.
Istodobno, u Hrvatskoj čak 94 posto kućanstava ima neki oblik realne imovine, dok nešto više od četiri petine ih ima i financijske imovine. No, pritom je realna imovina veoma naglašeno predominantna u ukupnoj imovini sektora kućansta; financijska ne zauzima ni pet posto.
Glavnu stambenu jedinicu u Hrvatskoj posjeduje 85% kućanstava, dok su financijska imovina i obveze (uglavnom krediti) koncentrirane među imućnijima.
Izvor: Poslovni dnevnik
