Dok cijene luduju i rastu, plaće padaju, i u srpnju su prosječne bušte bile tanje od lipanjskih za 129 kuna.
Tako je Državni zavod za statistiku objavio da je u prosječnoj srpanjskoj bušti bilo 7046 kuna, dok je u lipnju "težila" 7175 kunu. I medijalna je plaća kliznula s lipanjskih 6023 kune na 6000 kuna, prenosi Slobodna Dalmacija.
Srpanjska je plaća tako realno od lipanjske tanja za dva posto, dok je u odnosu na plaću iz lanjskog srpnja veća realno za 1,9 posto.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj isplaćena je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 10.624 kune, a najniža, od 4462 kune, isplaćena je u proizvodnji odjeće. Više od 10.000 kuna prosječne plaće statistika bilježi za još sedam djelatnosti: zračni prijevoz, vađenje nafte, računalno programiranje, informacijske uslužne djelatnosti, financijske djelatnosti, farmaceutsku industriju i znanstveno istraživanje i razvoj.
Premda u statistici prosječnih plaća najniža iznosi 4462 kune, a najviša 10.624 kune, radi se o prosječnim plaćama, pa tako ima nižih plaća od najniže prosječne i viših od najviše prosječne plaće.
Tako petina zaposlenih zarađuje manje od najviše prosječne plaće. Svaki deseti zaposleni u pravnim osobama, oko 136 tisuća zaposlenih, u srpnju je primilo plaće manje od 3830 kuna, dok je 10 posto zaposlenih primilo plaće u rasponu od 3830 kuna do 4309 kuna.
Statistika prosječne plaće računa tako da masu plaća dijeli s brojem zaposlenih po djelatnostima i na razini zemlje. Primjerice, u poduzeću u kojem radi 100 zaposlenih od kojih 80 zarađuje 4000 kuna mjesečno, a 20 zaposlenih po 20.000 kuna, prosječna plaća iznosi 7200 kuna koliko se dobije kad se masa plaća podijeli brojem zaposlenih, a u stvarnosti toliku plaću nema nijedan zaposleni u toj tvrtki.
Medijalna plaća daje bolji uvid u plaće jer se izračunava tako da se rangiraju plaće zaposlenih od najniže do najviše te se odredi sredina koja pokazuje da 50 posto zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od tog medijana, a 50 posto zaposlenih prima jednaku ili veću od tog iznosa. Medijalna plaća pokazuje da je manje od 6000 kuna u srpnju za svoj rad zaradila polovina svih zaposlenih. Rangirajući plaću po decilima ispada da 30 posto zaposlenih zarađuje plaće koje ne prelaze 4775 kuna.
Na drugom kraju tog rangiranja su najveće plaće, s tim da ni najveće prosječne plaće nisu najveće plaće u zemlji nego ulaze u "predzadnji" decil u kojem su plaće od 8767 kuna do 10.942 kune. U posljednjem razredu je 10 posto zaposlenih ili oko 136 tisuća ljudi koji zarađuju više od 10.942 kune.
U kolovozu je ukupno zaposlenih u Hrvatskoj bilo 1,58 milijuna ljudi i na mjesečnoj razini je taj broj porastao za 0,1 posto, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći za 2,1 posto. U pravnim osobama je u kolovozu radilo 1,36 milijuna zaposlenih, 0,2 posto više nego u srpnju i 1,7 posto više na godišnjoj razini.
Nezaposlenih u kolovozu je bilo 125.501 osoba, što je 0,4 posto manje nego u srpnju, dok je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 7,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Najniže prosječne plaće:
Proizvodnja odjeće 4462 kune
Zaštitne i istražne djelatnosti 4596 kuna
Ostale osobne uslužne djelatnosti 4630 kuna
Priprema i usluživanje hrane i pića 4746 kuna
Proizvodnja kože 4778 kuna
Upravljanje i održavanje zgrada 4847 kuna
Najniže prosječne plaće:
Proizvodnja odjeće 4462 kune
Zaštitne i istražne djelatnosti 4596 kuna
Ostale osobne uslužne djelatnosti 4630 kuna
Priprema i usluživanje hrane i pića 4746 kuna
Proizvodnja kože 4778 kuna
Upravljanje i održavanje zgrada 4847 kuna
Izvor: Slobodna Dalmacija
