Eurostat izračunao gospodarsku snagu zemalja članica Europske unije.
Kraj godine dobra je prilika za razne usporedbe pa se i Eurostat poigrao gospodarskom snagom pojedinih članica EU, ali i država kandidatkinja. Bruto domaći proizvod (BDP) Europske unije u tekućim je cijenama lani pao s 14 milijardi na 13,400 milijardi eura. Gospodarska snaga EU realno je u deset godina skočila blizu osam posto. Da je Velika Britanija ostala u sastavu Europske unije, ni to ne bi bilo dovoljno da EU sačuva poziciju drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.
Kina je u deset godina digla svoj BDP dva i pol puta te je potisnula EU na treće mjesto. Sjedinjene Američke Države imale su lani nominalni BDP oko 20,1 tisuću milijardi eura, a Kina oko 15 tisuća milijardi eura. Svaki četvrti euro Europske unije stvoren je u Njemačkoj (25,1 posto), gotovo svaki šesti u Francuskoj (17,2 posto), svaki osmi u Italiji (12,3 posto) te svaki dvanaesti u Španjolskoj (8,4 posto).
Hrvatska u okviru Europske unije pridonosi s 0,4 posto BDP-a, odnosno kod nas se stvara tek svaki tristoti euro zajedničke države. Udio od 0,4 posto u zajedničkom europskom kolaču imaju još brojem stanovnika i površinom znatno manje Slovenija i Litva. Hrvatski se udio digao s 0,3 na 0,4 posto nakon što je Velika Britanija napustila EU, piše Večernji list.
Britanija je pojedinačno još uvijek peta po snazi ekonomija svijeta, ali s Indijom za vratom, koja bi je ove godine mogla preteći. Najniži udio u europskom BDP-u ima Malta (0,1 posto), a slijede Cipar, Estonija i Letonija, svi po 0,2 posto.Za regionalne prilike nije naodmet primijetiti da je Srbija s nominalnim BDP-om od 46,8 milijardi eura gotovo sustigla Sloveniju, čiji je BDP lani bio 46,9 milijardi eura. Hrvatski je BDP lani pao s 55,6 milijardi eura na 50,2 milijarde eura, no već je ove godine taj gubitak nadoknađen.
Nominalni BDP, dakako, nije mjera razvoja neke zemlje, jer se on mora dovesti u vezu s cijenama i brojem stanovnika. Prema takvom paritetu, izračunao je nedavno hrvatski ekonomist Velimir Šonje, Hrvatska je gotovo 50 posto razvijenija od Srbije, koja ima oko tri milijuna stanovnika više. No isto tako Slovenija je oko 40 posto razvijenija od Hrvatske.
Srbija bi, prema procjeni Velimira Šonje, mogla s BDP-om po glavi stanovnika stići Hrvatsku za dva desetljeća, ali uz uvjet da njezina ekonomija svake godine raste dva postotna boda brže od hrvatske. Ovo bi desetljeće, zbog priljeva kapitala iz europskih fondova, trebalo biti desetljeće najsnažnijeg rasta u Hrvatskoj.
Izvor: Večernji list
