U prosincu je stopa nezaposlenosti u EU i eurozoni kliznula za 0,1 postotni bod, a blago je pala i u Hrvatskoj, izjednačivši se s prosjekom eurozone, pokazuje u utorak izvješće Eurostata.
Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u prosincu je tako iznosila 6,4 posto, kliznuvši za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U eurozoni je kliznula na sedam posto, s revidiranih 7,1 posto u mjesecu ranije.
U odnosu na prosinac 2020. u EU je smanjena za 1,1 postotni bod a u eurozoni za 1,2 postotna boda.
U ožujku 2020., kada se covid 19 počeo širiti svijetom, u EU je iznosila 6,5 posto, a u eurozoni 7,2 posto, pokazuju podaci.
Prema procjenama Eurostata, ukupno je u EU u zadnjem mjesecu lani bez posla bilo 13,612 milijuna građana, od čega 11,481 milijun u eurozoni.
U odnosu na studeni njihov je broj u EU pao za 210 tisuća, te za 185 tisuća u eurozoni. U usporedbi s prosincem godine ranije, broj nezaposlenih manji je za 2,196 milijuna u EU i za 1,828 milijuna u eurozoni.
Hrvatska i dalje u društvu Finske
Španjolska i Grčka i u prosincu su jedine među zemljama EU-a bilježile dvoznamenkaste stope nezaposlenosti, od 13 i 12,7 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom kliznula na sedam posto, sa 7,1 posto u studenome. U prosincu 2020. iznosila je 8,6 posto.
Na kraju prošle godine spustila se tako na najnižu razinu od početka širenja koronavirusne zaraze u ožujku 2020., kada je iznosila 6,5 posto. U pretpandemijskoj veljači iznosila je 5,9 posto.
Bez posla su u Hrvatskoj u prosincu, prema Eurostatovim podacima, bile 124 tisuće građana, tri tisuće manje nego u mjesecu ranije. U odnosu na prosinac 2020. njihov je broj smanjen za 31 tisuću.
Hrvatskoj je i u prosincu lani najbliža bila Finska sa stopom nezaposlenosti od 7,1 posto.
Češka je pak zadržala poziciju zemlje EU-a s najnižom stopom nezaposlenosti, od 2,1 posto. Mjesto u skupini zadržale su i Poljska i Njemačka, sa stopama nezaposlenosti od 2,9 i 3,2 posto. Blizu je i Malta s 3,4 posto.
Daljnji pad nezaposlenosti mladih
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u EU smanjena je u prosincu lani za 0,4 postotna boda, na 14,9 posto, pokazalo je izvješće.
I u eurozoni je pala na 14,9 posto, spustivši se za pola postotnog boda u odnosu na mjesec ranije.
Usporedbe radi, krajem pandemijske 2020. godine iznosila je 17,9 posto u EU, te 18,2 posto u eurozoni.
Bez posla je u EU u prosincu lani bilo 2,748 milijuna mladih, od čega 2,222 milijuna u eurozoni.
U usporedbi sa studenim broj nezaposlenih mladih smanjio se u EU za 81 tisuću i za 78 tisuća u eurozoni.
U usporedbi, pak, s prosincem preklani u EU je pao za 385 tisuća a u eurozoni za 323 tisuće.
Najteže mladima u Španjolskoj i Grčkoj
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše su stope nezaposlenosti mladih i u prosincu bilježile Španjolska i Grčka, od 30,6 odnosno 30,5 posto.
Blizu je i Italija, s 26,8 posto, a izdvajaju se i Švedska sa stopom nezaposlenih u dobi do 25 godina od 24 posto, te Portugal i Slovačka gdje je iznosila 21,1 odnosno 20,5 posto, pokazalo je izvješće.
Najnižu stopu nezaposlenosti mladih i dalje imaju Njemačka, od 6,1 posto, te Češka i Nizozemska, gdje iznose 7,6 odnosno 7,8 posto.
Hrvatska je u četvrtom kvartalu 2021. bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16,6 posto, uz 22 tisuće mladih bez posla. U prethodna tri mjeseca bez posla je bilo 29 tisuća osoba u dobnoj skupini do 25 godina, odnosno njih 20,5 posto.
U istom razdoblju godine ranije stopa nezaposlenosti iznosila je 22,2 posto, uz 32 tisuće mladih bez posla, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih nisu obavezne dostavljati Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija.
Eurostat ovaj put nije raspolagao samo podacima za Rumunjsku.
Izvor: Hina
