Teško je precijeniti važnost turizma za Hrvatsku. Sektor je zaslužan za oko petinu hrvatskog gospodarstva, više nego bilo što drugo, baš kao i na Malti.
Ulazak Hrvatske u eurozonu i zonu slobodnog putovanja Europske unije povoljno je djelovao na užurbane restorane i suvenirnice u dubrovačkom Starom gradu. Posao im ide nikad bolje jer dolazi sve više posjetitelja koji lakše ulaze u zemlju i troše novac. Vlasti već predviđaju rekordne prihode od turizma.
Međutim, uspjeh je donio novu glavobolju mjestima uz plaže duž obale Jadranskog mora, kao i u glavnom gradu Zagrebu. Ta bi glavobolja – kako pronaći dovoljno radnika da zadrže korak s potražnjom – mogla zvučati poznato u dijelovima Zapadne Europe.
Teško je precijeniti važnost turizma za Hrvatsku. Sektor je zaslužan za oko petinu hrvatskog gospodarstva, više nego bilo što drugo, baš kao i na Malti.
Nakon što su se tijekom 32 godine državne neovisnosti uglavnom oslanjali na domaću radnu snagu, statistike o ishođenju radnih dozvola pokazuju da sve više poslodavaca, kako bi popunili praznine na tržištu rada, mora tražiti dalje, piše Bloomberg Adria.
"Hrvatska sama ne može osigurati dovoljno radne snage da održi turizam kao svoju glavnu privrednu granu i u situaciji je da joj očito treba dolazak radne snage iz inozemstva", rekao je Boris Vujčić, guverner središnje banke. "Nema znakova da će se ovaj trend promijeniti."
Procvat je potaknut prelaskom Hrvatske na jedinstvenu valutu 1. siječnja i njezinu pridruživanju Schengenu. Time su uklonjeni granični prijelazi s Mađarskom i Slovenijom, a 95 posto turista u Hrvatsku dolazi cestovnim putem. Lokalne trgovine i restorani šire se, opskrbljujući uglavnom europske putnike koji samo žele večerati vani i zabavljati se u svijetu nakon pandemije. Za to je potrebno osoblje u zemlji čija je stopa nezaposlenosti ove godine najniža od 1982. i gdje je lokalnog stanovništva sve manje.
Zlatko Borovac, koji upravlja užurbanom Peskarijom Lokanda s pogledom na dubrovačku luku i četiri druga restorana, rekao je kako većina njegova osoblja od oko 180 ljudi sada dolazi iz inozemstva, uglavnom iz susjednih balkanskih zemalja. Dok je 2015. godine stranim radnicima koji nisu iz Europske unije izdano samo 2700 dozvola, Vlada očekuje da će ove godine broj takvih radnih dozvola dosegnuti 180 tisuća. Time bi udio stranih radnika u ukupnoj radnoj snazi bio veći od deset posto, kaže Žarko Katić, državni tajnik u MUP-u.
Vlada bi do kraja godine trebala izmijeniti zakone koji će olakšati rad u Hrvatskoj. Budući da više od 40 posto svih stranih radnika dolazi iz mjesta kao što su Filipini i Indija, dozvole bi se mogle izdavati na tri godine umjesto na jednu i radnici bi mogli ostati u Hrvatskoj između dvaju ugovora.
Hrvatska se također suočava s izazovom integracije stranih radnika sada kada ih država potiče da ostanu dulje, kaže Iris Goldner Lang, profesorica prava Europske unije na Sveučilištu u Zagrebu i nositeljica katedre UNESCO-a za slobodno kretanje osoba, migracije i međukulturne odnose Dijalog. "Mi kao društvo sada smo suočeni s izazovom kako pronaći način da brzo zaštitimo veliki broj ljudi", rekla je.
Emerson Lopez Ragasa ima jednogodišnju radnu dozvolu, a posao je našao u pekari Pan-Pek u Zagrebu, gdje može raditi cijelu godinu, a ne samo tijekom turističke sezone. Njegov prvi angažman bio je onaj pomoćnog kuhara u hotelu na otoku Korčuli.
Dvadesetčetverogodišnjak je odrastao u Manili, prvo je s Filipina otišao raditi u Dohu, a zatim se na preporuku prijatelja preselio na Balkan. Trenutno ne planira otići. "Sanjam da ću jednog dana moći dovesti svoje roditelje ovamo, na ovo prekrasno mjesto", rekao je.
