Da je power nap gotovo pa supermoć, donose i istraživanja Harvard Medical Schoola iz 2009., prema kojem je spavanje tijekom dana gotovo učinkovitije od duljeg spavanja po noći.
Ako krenete istraživati popodnevno spavanje, vidjet ćete kako se ono povezuje i sa zdravstvenim benefitima i s produktivnosti u radu.
Medical News Today piše kako ne postoji idealno vrijeme za power nap jer ovisi o individualnim faktorima, no uzet ćemo za primjer osobu koja radi od 9 do 17, što je (sat gore ili dolje), razdoblje u koje se i sama trudim ugurati sve poslovne obveze. Najbolje vrijeme za popodnevno spavanje u tom slučaju je između 12:30 i 14 sati, što se poklapa i s vremenom nakon popodnevnog ručka. Power nap nakon 16 sati već može utjecati na kvalitetu noćnog sna i poremetiti cirkadijski ritam osobe.
Mnogi su benefiti koji se vežu uz popodnevno spavanje: poboljšanje dugoročne memorije, povećana kognitivna funkcija i veća kreativnost. Istraživanja su pokazala, piše Medical News Today, da power nap može biti koristan i za zdravlje srca. U istom članku, autori navode i istraživanja koja pokazuju moguće negativne dugoročne učinke redovitog drijemanja. Ističu studiju provedenu od strane Američke udruge za srce prema kojem osobe koje su spavale sat ili više dnevno, imale 1,82 puta veću stopu kardiovaskularnih bolesti od osoba koje nisu drijemale. No, autori nastavljaju, rezultat je vjerojatno posljedica korelacije, a ne izravne uzročnosti, s obzirom na to da je navedena skupina možda već i imala zdravstvene razloge koji su dovodili do čestog spavanja tijekom dana.
U članku ‘Power naps can slow down your brain’s aging process—so is it time employers embrace snoozing on the clock?’, Fortune donosi studiju timova sa Sveučilišta College u Londonu (UCL) i Sveučilišta u Urugvaju koji su na više od 35 tisuća sudionika proučavali imaju li genetski predisponirane osobe za popodnevno spavanje i bolje zdravlje mozga. Utvrđeno je da oni koji su ‘programirani’ za power nap imaju veći ukupni volumen mozga, što je pokazatelj dobrog zdravlja mozga povezan s nižim rizikom od demencije i drugih bolesti.
Jedna od autorica istraživanja, koje je objavljeno u časopisu Sleep Health, rekla je kako rezultati sugeriraju da bi za neke ljude kratko popodnevno spavanje moglo biti dio slagalice koja pomaže očuvati zdravlje mozga kako stare. U spomenutom istraživanju nisu uspjeli odrediti koliko bi power nap točno trebao trajati da bi donio benefite, no ističu zaključke iz ranijih istraživanja koja sugeriraju da bi do 30 minuta popodnevnog drijemanja trebalo donijeti benefite, objavio after 5.
Power nap i posao
A kako su povezani popodnevna drijemka i produktivnost u radu? Jedan članak na portalu Inc. izvrsno je sažeo cijelu bit kratkog popodnevnog odmora: Ponekad je najbolji način za biti produktivniji u poslu – ništa ne raditi. Dotiču se i ustaljenog rasporeda spavanja među ljudima: naime, u nekom smo trenutku evolucijske povijesti odlučili da ćemo spavati tijekom određenog razdoblja, a ostatak vremena biti budni. Ideja je bila da je najsmislenije biti budan dok je dan jer je u većem dijelu ljudske povijesti to bilo jedino svjetlo dostupno za rad. Međutim, to nije način na koji spava većina sisavaca.
Američki National Sleep Foundation kaže kako 85% sisavaca spava polifazno, što znači da spavaju tijekom kratkih perioda kroz dana. Ljudi su dio manjine monofaznih spavača, što znači da su naši dani podijeljeni u dva različita razdoblja, jedno za spavanje i jedno za budnost. Međutim, nije jasno je li to prirodni obrazac spavanja za ljude jer je popodnevno drijemanje važan aspekt mnogih kultura, a redovito ga prakticiraju mala djeca i starije osobe. Da je power nap gotovo pa supermoć, donose i istraživanja Harvard Medical Schoola iz 2009., prema kojem je spavanje tijekom dana gotovo učinkovitije od duljeg spavanja po noći. Štoviše, istraživanja sugeriraju da je učinkovitije i od kofeina u borbi protiv osjećaja pospanosti kroz dan.
Znanstvenici s Harvarda u zaključku istraživanja kažu kako je 20 do 30 minuta sna idealno osvježenje, a prednosti su vidljive čak i nakon kratkog drijemanja od svega nekoliko minuta. I oni se dotiču inercije sna, odnosno poslijedrijemežne pospanosti koju je teško otkloniti. Forbes donosi rezultate još jednog Harvardovog istraživanja, prema kojima popodnevno spavanje ima još benefita koji mogu utjecati na produktivnost u poslu:
Međutim, problem power napa je taj što se uz njega još uvijek vežu svojevrsne, nazovimo ih, ‘stigme’. Povezuje se s lijenosti i tromosti i ponekad se stvara konotacija kako se oni koji prakticiraju popodnevni kratki odmor, ne trude ‘prebroditi’ dan, no mnogi se slažu kako bi power nap trebao imati bolju ‘reputaciju’. Percepciju oko popodnevnog sna među prvima su počeli mijenjati znanstvenici početkom 2000., kada su otkrili da ljudi pokazuju istu razinu učenja, odnosno sposobnosti brže identifikacije informacija, nakon kratkog odmora, kao što su pokazivali nakon spavanja tijekom noći.
Izvor: after5
