Najveće 'osipanje' radne snage evidentirano je u rudarstvu i vađenju.
U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je na kraju 2023. godine bilo 199.992 zaposlenih, što je za 0,9 posto ili 1.783 osobe manje nego na kraju studenog, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U obrtu je pritom krajem prosinca 2023. bilo 182.266 zaposlenih, što je 0,8 posto ili 1.470 zaposlenih manje nego u studenom. Istodobno, broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je smanjen za 313 osoba, odnosno 1,7 posto, na 17.726 zaposlenih.
Statistika pokazuje da je porast broja zaposlenih ostvaren u tri područja djelatnosti i kretao se u rasponu od 0,1 posto u ostalim uslužnim djelatnostima do 1,9 posto u obrazovanju.
Broj zaposlenih pao je u 15 područja djelatnosti, u rasponu od 0,2 posto u građevinarstvu i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima do 24,5 posto u rudarstvu i vađenju. Broj zaposlenih u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša ostao je na razini studenoga 2023. godine.
Najviše je zaposlenih na kraju prosinca lani unutar obrta i djelatnosti slobodnih profesija bilo u građevinarstvu, njih 25.600, ili 61 djelatnik manje nego u mjesecu prije.
Slijedi prerađivačka industrija s 25.027 zaposlenih (0,6 posto manje) te ugostiteljstvo i turizam s 23.510 zaposlenih (2,3 posto manje).
Podaci DZS-a pokazuju da je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima pao u svim županijama i to u rasponu od 0,1 posto u Brodsko-posavskoj županiji do 3,4 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Izvor: hina
