Zaključci su to konferencije 'Optimizacija tržišta rada 2024.', održane u Opatiji.
Priča, u suštini, ide ovako…
Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim granama gospodarstva, od nekvalificiranog kadra do visokoobrazovanih stručnjaka. Mlade, nehotice i učestalo, školujemo i pripremamo za tuđa tržišta rada, a bez uvoza stranaca mnogi bi poslodavci bili primorani staviti 'ključ u bravu'. S druge strane, potražnja za radnom snagom ruši rekorde i 'probija granice', nezaposlenost kontinuirano pada, minimalna i prosječna plaća rastu…
To je, u kratkim crtama, slika domaćeg tržišta rada čije obrise je tijekom posljednjeg desetljeća iscrtala kompleksna mreža čimbenika, istaknuto je na konferenciji 'Optimizacija tržišta rada 2024.', održanoj prošlog tjedna u Opatiji, u organizaciji Novog lista.
Konferencija, u čijem fokusu se našlo pitanje kako dugoročno zadržati i vratiti domaću radnu snagu i riješiti problem nedostatka radnika te koji su novi trendovi na tržištu rada, okupila je neke od ključnih ljudi hrvatske politike i gospodarstva. Svoja razmišljanja, ali i iskustva iz prakse, podijelili su Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Josip Pavić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta, Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Josip Zaher, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i predsjednik Komore Zagreb, Natali Komen Bujas, direktorica HUP – Udruge ugostiteljstva i turizma te Petra – Maja Jakopec, direktorica Odjela ljudskih potencijala u destinacijama tvrtke Valamar Riviera d.d.
Domaći 'bazen' sve plići, strani radnici su neophodni
Prema službenim podacima HZZ-a, Hrvatska u ovom trenutku broji nešto više od 116 tisuća nezaposlenih, stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 6,8 posto, a nedostaje nam, iako je o konkretnoj brojci teško govoriti, oko 200 tisuća radnika.
Iz tog razloga, a posebice imajući u obzir da oko 50 tisuća osoba sa Zavoda za zapošljavanje pripada skupini 'dugotrajno nezaposlenih i teško zapošljivih', uvoz radnika iz inozemstva sve više uzima maha.
U tijeku je razrada izmjena i dopuna Zakona o strancima koji će, istaknuo je državni tajnik Ivan Vidiš, ubrzati i administrativno rasteretiti proces zapošljavanja strane radne snage.
„Poslodavci će jednostavnije dovoditi radnike iz inozemstva. Cjelogodišnje radne dozvole će ubuduće, umjesto jedne, vrijediti tri godine, dok će se dozvole za boravak i rad sezonskih radnika s dosadašnjih 6 mjeseci produžiti na maksimalnih 9 mjeseci. Novost je i da će državljani trećih zemalja koji nakon godine dana žele promijeniti poslodavca u istom zanimanju to moći napraviti bez ishođenja nove dozvole za boravak i rad“, naglasio je Vidiš. Najavljene crne liste za one koji rade potpuno nelegalno za cilj imaju odvratiti poslodavce od djelovanja u sivoj zoni, a trenutno se radi na postizanju sporazuma s Filipinima, koji bi jasno uredio proces uvoza radnika iz te zemlje.
Dio rješenja za rastuće potrebe domaćeg tržišta rada krije se u 'unutarnjim rezervama', dodao je ravnatelj HZZ-a Ante Lončar.
Foto: Vedran Karuza
„Potrebna nam je suradnja s različitim dionicima društva kako bismo dio trenutno nezaposlenih osoba sa Zavoda osposobili za ulazak, odnosno povratak na tržište rada. Obraćamo se i zaposlenima kako bismo ih prekvalificirali te oboružali znanjima i vještinama koje će biti primjerenije potrebama tržišta rada od onih kojima trenutno raspolažu. Prioritet su uvijek domaći radnici, ali naravno da brinemo i o stranim radnicima“, kazao je Lončar i naglasio kako je svega 5,5 posto odraslih osoba u Hrvatskoj uključeno u sustav cjeloživotnog obrazovanja, dok europski prosjek iznosi 11 posto.
Promatrano iz perspektive poslodavaca, administracija i birokratsko opterećenje najveći su izazovi u zapošljavanju stranih radnika, nadovezala se Petra – Maja Jakopec iz tvrtke Valamar, najpoželjnijeg poslodavca u turizmu.
„Rokovi su kratki, sezonalnost igra važnu ulogu u turizmu i ugostiteljstvu i procesi se trebaju ubrzati. Također, ako želimo konkurirati razvijenijim tržištima i gospodarstvima, moramo podići primanja zaposlenima. Kako bismo to ostvarili, nužno je daljnje rasterećenje plaća“, poručuje Jakopec i dodaje kako su se vremena promijenila. Baš kao i očekivanja kandidata, odnosno zaposlenih. Brži pristup informacijama, novi kanali komunikacije (poput tik toka), dobro razrađeni i digitalizirani edukacijski programi, sadržaji koji nadilaze radno vrijeme te ravnoteža privatnog i poslovnog dijela života predstavljaju samo dio priče, napominje.
Postati poželjna zemlja za život i rad
Prema mišljenju Natali Komen Bujas iz HUP-a, preduvjet transformacije Hrvatske u zemlju koju će domaći i strani radnici smatrati poželjnim mjestom za život i rad, predstavljaju tri područja.
„Prvo je vezano uz privlačenje i zadržavanje domaće radne snage kroz fleksibilnije uređivanje povremenih i privremenih poslova te podizanje životnog standarda. Drugo, nužno je kvalitetnije definiranje samih radnih odnosa. I na koncu, potrebno je ubrzati i pojednostaviti zapošljavanje stranih radnika“, ističe Komen Bujas. U 2024. godini sektoru turizma će trebati 8 posto više radnika nego lani, a između 30 i 40 posto radnika bi trebalo doći iz inozemstva, napominje. Većina stranih radnika u Hrvatsku dolazi posredstvom agencija, a njih je u ovom trenutku između 500 i 600, nadovezao se Josip Zaher, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i predsjednik Komore Zagreb.
„Tu zna biti svega. Kako onih koji posluju maksimalno transparentno, tako i onih koji djeluju u sivim zonama. Potrebno je raditi na određenim zakonskim rješenjima, regulaciji tih procesa i dolasku čim boljih i kvalitetnijih ljudi iz inozemstva“, tvrdi Zaher.
HGK uskoro pokreće program Welcome to Croatia, prvi integracijski program namijenjen ljudima koji dolaze živjeti i raditi u Hrvatsku. Program će, pojašnjava Zaher, obuhvatiti cjelodnevno učenje, razvoj komunikacijskih vještine, upoznavanje s hrvatskim pravnim okvirom te kulturom i jezikom, stručne edukacije ovisno o području u kojem su zaposleni strani radnici.
„Uskoro kreće razrada, a prvi modul bi se trebao održati u Istri“, kazao je Zaher.
Usprkos narativu koji dominira u javnosti, lani je više ljudi uselilo u Hrvatsku nego što ih je iz nje iselilo, a to bi mogla biti naznaka promjene trenda, naglasio je Vidiš.
„Stvari se mijenjaju. Brzo ćemo doći na 75 posto prosječnog BDP-a EU-a. Populariziralo se strukovno obrazovanje, sustav vaučera pomaže cjeloživotnom osiguranju i prilagodbama potrebama tržištu rada u bilo kojoj fazi karijere. Fokus moramo staviti na povratak dijela hrvatskih iseljenika te prilagoditi zakonodavstvo kako bismo omogućili sudjelovanje na tržištu rada svima koji to žele“, napomenuo je Vidiš.
Što se regulative tiče, potreban nam je fleksibilan model i zakonsko destimuliranje nelegalnog poslovanja i sivih zona, poručuje Komen Bujas.
„To je ogroman reputacijski rizik za Hrvatsku. Također, neophodno je kvalitetnije urediti proces integracije stranih radnika u naše društvo. Trenutno, sav teret i odgovornost je na leđima poslodavaca“, smatra Komen Bujas.
„Poanta je kvalitetnog čovjeka zadržati što dulje“, zaključuje Zaher.
