Prema istraživanju, više od polovice (58%) djece u dobi od 8 do 14 godina sami su zaradili novac u posljednjih 12 mjeseci, a od toga, dvije petine (40%) koristilo je u tu svrhu tehnologiju, pri čemu su društveni mediji (31%) najčešća tehnologija za zarađivanje novca.
Za samo četiri godine prvi članovi generacije Alfa (rođeni 2010. – 2025.) postat će dio radno aktivnog stanovništva. Dok generacija Z već ima dubok utjecaj na poslovanje poduzeća, sljedeća generacija trebala bi unijeti još više promjena, pokazalo je istraživanje Vise.
Tri četvrtine (77%) djece u dobi od 8 do 14 godina teži osnivanju vlastitog poslovnog pothvata, vođenju malog poduzeća ili posla koji je ‘dodatni izvor zarade’, u usporedbi sa samo 13 posto koji su rekli da bi radije radili za druge. To je u oštroj suprotnosti s trenutnim sastavom radne snage, primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje samo 13 posto radnog stanovništva radi za sebe, dok 86 posto radi za druge, objavio je poslovni dnevnik.
Ako se ova očekivanja ispune kako podaci istraživanja sugeriraju, Generacija Alfa ima potencijal potpuno promijeniti način na koji će tvrtke i zajednice poslovati u sljedećih pet do deset godina. Generacija Alfa jednako je duboko povezana u online svijetu kao i u stvarnom svijetu.
Visino istraživanje provedeno i u Hrvatskoj pokazuje utjecaj na njihovo financijsko razumijevanje i stavove prema zaradi, pri čemu se umjetna inteligencija, digitalna iskustva i održivost pojavljuju kao najvažniji elementi. Prema istraživanju, više od polovice (58%) djece sami su zaradili novac u posljednjih 12 mjeseci, a od toga, dvije petine (40%) koristilo je u tu svrhu tehnologiju, pri čemu su društveni mediji (31%) najčešća tehnologija za zarađivanje novca, a slijedi ga online streaming (13%). Jednostavan način da djeca zarade novac je prodaja predmeta na internetu (6%).
To je osobito prevladavajuće među 14-godišnjacima (13%) u usporedbi s 8-godišnjacima (2%) gdje je samo vrlo malo ispitanika koristila ovu platformu za zarađivanje. Djeca imaju više od tri puta veću vjerojatnost učenja o zarađivanju novca gledajući kreatore digitalnog sadržaja nego tradicionalne izvore kao što su knjige (35% prema 10%).
Zanimljivo je da kad razmišljaju o budućem životu odrasle osobe, polovica (50%) djece kaže da će uštedjeti polovicu svog zarađenog novca, a drugu polovicu potrošiti. Gotovo jedno od petero djece (18%) kaže da će uštedjeti većinu svog novca.
Izvor: poslovni dnevnik