Kvalitetnije obrazovanje i osposobljavanje radne snage također bi utjecali na suzbijanje depopulacije i usporili radne snage.
Ruralnim i kontinentalnim dijelovima Hrvatske prijeko je potrebna održiva revitalizacija. U panel raspravi “Održiva revitalizacija: Demografija, radna snaga i ruralna budućnost Hrvatske” govorilo se o demografskim trendovima, stanju radne snage i problemima povezanima s depopulacijom u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Ratima Ajduk, načelnica Sektora za demografiju i migracije, Josip Brozović, načelnik Općine Mrkopalj, Bojana Petrić, načelnica Općine Donji Vidovec, Marin Majnarić, direktor Pilane Vrata, Gordana Nikolić, dekanica Veleučilišta PAR i raspravljali su o mogućim mjerama i politikama koje bi mogle spriječiti negativne posljedice depopulacije hrvatskog društva.
Da ruralna područja muku muče s dovođenjem radne snage već je dobro poznato, a o tome kako ih privući da ostanu i rade na selu među stručnjacima na ovom panelu u sklopu konferencije “Održiva budućnost kontinentalne i ruralne Hrvatske” brojna su slična mišljenja.
Vlasnik Pilane Vrata Marin Majnarić naglasio je kako su proizvodi od drva iznimno bitni za gorsku regiju i kako fužinski načelnik David Bregovac i ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić ulažu nadljudske napore da se nešto pomakne na bolje, objavio je poslovni dnevnik.
Veći dijalog nužan
“Da svaki privatnik radi koliko oni rade, bio bi ekstra uspješan. Svi načelnici u Gorskom kotaru puno rade i podrška lokalne samouprave meni kao poduzetniku je odlična. No mladi traže financijsku neovisnost, mi bismo im mogli dati veće plaće ako bi država sufinancirala dio bruto plaće”, predložio je Majnarić.
Kao poduzetnik susreće se s problemom pronalaska dovoljno obrazovanih ljudi. Navodi primjer Švicarske u kojoj, kako kaže, učenici strukovnih srednjih škola idu četiri dana na terenu raditi zanat i jedan dan su na nastavi. U Hrvatskoj takav princip uopće ne postoji i on kao poduzetnik nije sretan znanjem s kojim se susreo od početnika. Također naglašava da bi Hrvatske šume kao javno poduzeće treba postići puno veći dijalog s poduzetnicima iz ove regije.
Kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje radne snage također su snažni alati koji mogu poslužiti cilju suzbijanja depopulacije. O obrazovanju je govorila Gordana Nikolić, dekanica Veleučilišta PAR koja je naglasila da obrazovni sustav prati potrebe gospodarstva ako su one jasno artikulirane. Isprika mnogih u sustavu je da se stalno nešto čeka, svjedoči dekanica, i predlaže da lokalni poslodavci i predstavnici županija sjednu za stol i dogovore koje su potrebe poslodavcima neispunjene školovanjem ljudi.
I Majnarić naglašava da bi rado, kad bi ga se pozvalo, s čelnim ljudima razgovarao o obrazovanju i usavršavanju u njegovoj struci. Uz to, spominje vaučere koji su besplatni, a za koje ni lokacija nije problem jer su posve ili dijelom online.
Osim obrazovanja, opće je poznat i problem demografije kojeg je potvrdila i načelnica Sektora za demografiju i migracije. Ističe da već desetljećima u našoj zemlji pada natalitet i mijenja se demografska struktura te kako se na demografskom planu ništa ne može napraviti bez suradnje lokalne i državne vlasti.
Josip Brozović, načelnik Općine Mrkopalj, predlaže da javna poduzeća stipendira mlade ljude, što se trenutačno ne čini. No problem depopulacije razara kraj. Načelnik Brozović rekao je da je od prethodno do novog popisa stanovništva njegova općina izgubila 25% stanovništva.
“Kao mjere činim što i okolni načelnici, poput početnog financiranja novorođene bebe s 400 eura za prvo, 800 za drugo i 1200 za treće dijete. No, to ni približno nije dovoljno. Pitanje demografije mora se rješavati poreznom politikom”, vjeruje Brozović.
Turistički potencijal, ali…
Slične probleme imaju i u Općini Donji Vidovec, no načelnica Bojana Petrić kaže da se mještani koji idu raditi u okolna mjesta ipak još vraćaju živjeti u Donji Vidovec.
Brozović vjeruje u turistički potencijal goranskog kraja. No problem je nedovoljno hotelskog smještaja u općinama poput njegove. Kada bi postojali preduvjeti da se posjetitelji koji dođu autobusom negdje smjeste, onda bi im se blizu hotela mogli i prodavati proizvodi lokalnih OPG-ova. U poljoprivredi, napominje, problem je što se njom ne bavi dovoljno mladih.
Ajduk potvrđuje kako su mladi u ruralnim sredinama osjetljiva skupina, jer su statistički češće siromašniji i ranije napuštaju školovanje. Naglašava je da je u ruralnim sredinama potrebno stvoriti okruženje koje mlade podržava, a od praktičnih rješenja navela je uvođenje interneta posvuda i olakšavanje mobilnosti, jer su putovanja javnim prijevozom često preduga i demotiviraju od ostanka. Brojna rješenja su bila ponuđena od strane panelista, a sada se samo trebaju primijeniti.
Izvor: poslovni dnevnik
