Share
Tweet
Share
Send to friend

Kolektivni ugovor

Što bi 'prvi' kolektivni ugovor trebao sadržavati, kakva sve prava i što je zapravo kolektivni ugovor? Da li kolektivni ugovor kao takav ide u prilog zaposlenicima ili poslodavcu/ima?

Kolektivni ugovor je poseban ugovor radnoga prava koji u pisanom obliku dobrovoljno sklapaju poslodavci ili udruge poslodavaca (iznimno i Vlada kao 'poslodavac' u javnim i državnim službama) te sindikati ili udruge sindikata s druge strane. Radnici bez sindikata ne mogu sklopiti važeći kolektivni ugovor.

Kolektivni ugovor ima karakteristike ugovora, jer ga dobrovoljno sklapaju ugovorne strane i njime uređuju međusobne odnose, ali i stanovite karakteristike propisa, jer uređuje prava trećih tj. radnika, što mu je i najvažnija svrha, a obavezno se mora i objaviti, što je također karakteristika propisa.

Kolektivni ugovor obvezuje poslodavca, ako ga je sam sklopio ili mu pristupio ili ako je član udruge koja je sklopila kolektivni ugovor te ga poslodavac mora primjenjivati prema svim radnicima koji su kod njega zaposleni.

Kolektivni ugovor sadržava odredbe kojima se reguliraju prava i obveze stranaka koje su sklopile kolektivni ugovor, tj. sindikata i poslodavca (obvezni dio kolektivnog ugovora) te pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa radnika kod tog poslodavaca, pitanja radničkog vijeća, socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnih odnosa ili u vezi s radnim odnosima (normativni dio kolektivnog ugovora).

Kolektivni ugovor obavezno mora sadržavati:

- naziv osoba koje ga sklapaju - poslodavac, udruga poslodavaca, sindikat, udruga sindikata,
- područje na koje se primjenjuje,
- vrijeme na koje se sklapa - neodređeno - određeno vrijeme,
- odredbe o otkazu ako se sklapa na neodređeno vrijeme,
- odredbe o izmjeni i obnovi ugovora.

Kolektivni ugovori uobičajno sadrže sljedeće odredbe:

a) iz područja obveznog dijela tj. onog kojima se uređuju odnosi ugovornih strana (pored odredaba koje mora sadržavati):

- odredbe o socijalnom miru, odnosno o uvjetima za štrajk;
- pravila o postupku kolektivnog pregovaranja,
- pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova;
- odredbe o tumačenju kolektivnog ugovora,
- odredbe o načinu suradnje sindikata i poslodavaca.

b) iz područja normativnog dijela, tj. iz pravnih pravila kojima se uređuju pitanja iz radnih odnosa -sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa:

- sklapanje ugovara o radu, sadržaj ugovora o radu, probni rokovi, uvjeti rada na određeno vrijeme i sl.;
- radno vrijeme - trajanje radnog tjedna (40 sati ili manje), raspored radnog vremena, uvjeti preraspodjele radnog vremena i sl.;
- visina plaće (obično najniža plaća kao osnovna plaća, te koeficijenti kojima se množi osnovna plaća), dodaci na staž, postoci uvećanja plaća za prekovremeni rad, noćni rad, rad neradnim danima i dr., dodatne isplate poput regresa za godišnji odmor, božićnice i sl., jubilarne nagrade, pomoći i sl., materijalna prava - dnevnice i sl;
- odmori i dopusti - način utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora, trajanje plaćenog dopusta, način korištenja pauze, dnevnog i tjednog odmora i dr.;
- zaštita na radu - eventualni poslovi s otežanim uvjetima rada i sl.;
- prestanak ugovora o radu - pobliže utvrđivanje postupka otkazivanja odnosno razloga za otkazivanje i sl., produljivanje otkaznih rokova u odnosu na Zakon o radu (kad otkaz daje poslodavac) odnosno skraćivanje otkaznih rokova (kad otkaz daje radnik), povećanje otpremnine i dr.;
- pitanja radničkih vijeća - povećanja prava, uvjeti rada i sl.;
- pitanja socijalnog osiguranja.

Važno je znati da u skladu s člankom 7 a) Zakona o radu, ako je neko pravo različito riješeno zakonom, ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili kolektivnim ugovorom primjenjuje se ono pravo koje je za radnika najpovoljnije, osim ako zakonom nije drukčije riješeno (što su rijetke i nebitne iznimke).

Dakle, kolektivnim ugovorom prava radnika mogu se samo povećati u odnosu na Zakon i u odnosu na ugovor o radu i pravilnik o radu. Svrha je kolektivnog ugovora da se njime povećaju prava radnika odnosno da se prava radnika, postojeća ili veća, zajamče dokumentom koji obvezuje poslodavca.

Kolektivni ugovor se sklapa u interesu radnika. Međutim, i poslodavac ima interes sklopiti kolektivni ugovor, jer time dobiva socijalni mir, ali i partnerstvo sa sindikatom te pravno i gospodarski jasnu situaciju u vezi radnih odnosa. Na koncu konca, kolektivni ugovori uvijek su rezultat kompromisa između poslodavca i sindikata i njime moraju biti zadovoljeni obostrani interesi, jer bez toga se kolektivni ugovor ne bi niti sklopio.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.