Share
Tweet
Share
Send to friend

Neisplata plaće, neplaćeni prekovremeni rad

Radim u privatnom poduzeću, plaća za 4. mjesec kasni više od mjesec dana (znači mjesec dana nakon 15.05.), a spominje se i mogućnost da plaću za 5. mjesec nećemo ni dobiti zbog tzv. "solidarnosti firmi". No to nije sve. U mom ugovoru stoji radno vrijeme od 8-16 h, i radni tjedan od 40 sati, no službeno mi je radno vrijeme od prvog dana od 8-16.30 h plus subotom od 8-13 h (plus sve ono što smo ostajali preko tog vremena). Za to nikada nismo dobili plaćeno ni sata prekovremeno. No, tako je bilo do prije nekih 5- 6 tjedana, kada nam je radno vrijeme pomaknuto (za što su nas samo usmeno obavijestili) prvo na 7-18 h, subotom 8-16 h, a 2 tjedna kasnije na 7-19 h, subotom 7-17 h. Budući da se u firmi ne odobrava kašnjenje, svakodnevno se upisujemo u kompjuter, što znači da postoji evidencija, koju mi ne smijemo dobiti. U ovom trenutku radimo svakodnevno 12h u prostoru (nas 50-ak) bez vode i WC-a (to se tek uvodi).
Ono što mene zanima: mogu li ja na osnovi svega toga tražiti izvanredni otkaz i ostvariti svoja prava na Zavodu za zapošljavanje, uključjući i novčanu nadoknadu (imam sveukupno neprekinutog radnog staža 16 mjeseci)? Da li je moguće zakonski opravdati tzv. "solidarnost firmi" i neisplatu plaće iz tog razloga? Ako mi zaista odluče ne isplatiti zaostatke plaća koje mi duguju, kome je najbolje da se obratim, koje su mi mogućnosti, koliko u prosjeku traje parnica u takvim slučajevima? Što u slučaju da mi ne žele dati moje evidencije radnih sati (npr. unište ih) i evidenciju platne liste za neisplaćene sate? U slučaju da im dođe inspekcija, a oni izbrišu evidenciju radnih sati i na taj način im spriječe uvid, što onda? Smatram da je ovakvo ponašanje krajnje nehumano, bezobrazno i izvan svih zakonskih okvira i iskreno se nadam da me zakon u ovom slučaju može zaštiti pri ostvarenju osnovnih prava koje mi po ugovoru o radu pripadaju.

U slučaju izvanrednog otkaza uzokovanog ponašanjem poslodavca radnik ima sva prava na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, uključujući i novčanu nadnadu. S obzirom na 16 mjeseci neprekidnog staža imali biste pravo na tri mjeseca naknade (tj. 78 dana bez nedjelja).

Nema apsolutno nikakvog zakonskog uporišta za neisplatu plaće temeljem “solidarnosti firmi”. Poslodavac Vam je dužan isplatiti plaću, a ako trenutno nema sredstava istu plaću Vam duguje i mora je isplatiti kasnije. Možete se obratiti inspekciji rada, jer je poslodavac učinio više prekršaja iz Zakona o radu (neisplata plaća, prekovremeni rad u trajanju dužem od najdužeg), a očito i prekršaje iz zaštite na radu (nedostatak higijenskih uvjeta). Također, obratite se sindikatu koji Vam ako ste član može pomoći i zastupati Vas u sudskom postupku za isplatu plaća.

Ako se drukčije ne riješi, morat ćete plaću ostvariti u sudskom postupku. Stoga, ako niste član sindikata obratite se nekom od odvjetnika da Vas zastupa. Ne bih Vam preporučio da sudski postupak vodite sami. Pri tome, ako Vam je poslodavac dao obračun neisplaćenih plaća (dakle plaće za travanj i svibanj), što je dužan, možete odmah voditi ovršni postupak koji je brži. S obzirom da je nedavanje ovog obračuna prekršaj, možete obračun pokušati dobiti uz pomoć inspekcije rada.

Ako ne dobijete obračun neisplaćenih plaća, svoje pravo morat ćete ostvariti u parničom postupku. Naravno, sva druga sporna prava (prekovremeni rad) također ćete morati ostavariti u parničnom postupku. Ovi postupci su dosta spori i rijetko završe prije dvije godine. Međutim, trajanje postupka zavisi od niza okolnosti pa nije moguće davati nikakve procjene.

Ako Vam poslodavac neće dati evidenciju rada morat ćete isto dokazivati na sudu uz pomoć svih dokaznih sredstava (Vaše evidencije, izjava svjedoka i dr.). Mislim da biste to mogli dokazati.

Inspekcija rada će također sve utvrđivati i na temelju iskaza radnika i dr. pa sama evidencija poslodavca nije odlučna za cijeli postupak, tj. može se i bez nje.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.