O tome koliko vremena zaposlenik provede na radnom mjestu u Hrvatskoj, ne vodi se precizna statistika, sindikati tvrde da građani rade oko 60 sati tjedno, a poslodavci uvjeravaju da se radi o 50 sati.
Prema direktivi Europske unije o radnom vremenu, tjedno bi se trebalo raditi maksimalno 48 sati, što pozdravljaju hrvatski sindikati, a o čemu se dugo raspravlja na svim razinama u EU.
Prosjek godišnjeg ugovorenog radnog vremena u EU iznosi 1.750 sati, a njegovo smanjenje u nekim je zemljama uvedeno dodatnim slobodnim danima ili smanjenjem godišnjeg radnog vremena, uz istodobno nepromijenjeno trajanje radnog tjedna.
Prekovremeni rad u takvim uvjetima je poželjan jer je dodatno plaćen i reguliran kolektivnim ugovorom, poslodavci ga ne smiju nametati a na radniku je da odluči želi li prekovremene ili ne.
Osim smanjenja broja radnih sati, direktivom je predviđen i plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, a minimalan broj sati dnevnog odmora, jest 11 sati na svaka 24 sata, uz vođenje računa od dnevnoj pauzi.
Neprekinuti tjedni odmor trebao bi trajati 35 sati, a samo ponegdje su izuzeti zdravstveni djelatnici, iako europski sindikati upozoravaju kako je za njih rad duži od 48 sati tjedno opasan.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ističu kako su direktive samo okvirna pravila s mogućnošću odstupanja, odnosno model "opt - out". Taj model omogućava rad duži od 48 sati u sedmodnevnom razdoblju, i to u slučaju kad postoji suglasnost radnika za obavljanje rada uz određene obveze poslodavca ili pak kolektivnim ugovorima.
Takav je model posebno poželjan u Velikoj Britaniji, gdje zaposlenici rade 78 sati tjedno, a za njega se zalaže i Savez europskih poslodavačkih i industrijskih konfederacija.
Za takvu praksu potrebna je suglasnost svih socijalnih partnera, a direktorica radno – socijalnih odnosa u HUP-u, Jasna Kulušić ističe kako prilikom implementacije direktive treba voditi računa o širem gospodarsko-socijalnom kontekstu.
Hrvatski sindikati upozoravaju da će se europski propisi sasvim legitimno kršiti, jer će rijetko koji radnik, zbog straha od otkaza, odbiti prekovremeni rad.
Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević kaže kako će broj "dobrovoljaca" zasigurno biti veći od očekivanog. "U strahu od socijalno osjetljivih poslodavaca, nezaposlenosti i neplaćenih prekovremenih hrvatski će radnik pristajati na sve poslodavčeve uvjete sve dok se ne donese Zakon o evidenciji stvarnog, a ne fiktivnog, radnog vremena", istaknula je Knežević.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
