U EU je pokrenuta javna rasprava o ujednačavanju uvjeta za umirovljenje na razini EU, jer dulji životni vijek i veći izdaci za mirovine ruše javne financije.
Mnoge države povećale su dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 65 ili 67 godina, a jučer je na javnu raspravu stavljen i Green Paper, dokument koji će dati strateške okvire unutar kojih će se kretati mirovinska prava i obveze u 21. stoljeću. Europa izdvaja 10 posto BDP-a za mirovine, a taj će trošak, procjenjuje se, porasti još od 3 do 5 posto BDP-a do polovice stoljeća.
Hrvatska sada za mirovine daje 11 posto BDP-a, ali i sprema zakon koji će povećati radni vijek žena 5 godina. Procjenjuje se da će vrlo brzo svaki treći punoljetni stanovnik Europe biti u mirovini, pa Europska komisija pokušava centralizirati odluke o mirovinskim pravima u Bruxellesu, kako bi ih izmakla iz okvira nacionalnih parlamenata i utjecaja lokalnih interesnih skupina, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Rasprava o mirovinskom "zelenom dokumentu" trajat će do prosinca, a trebala bi pridonijeti ujednačavanju mirovinskih prava u svim članicama EU. Vrijeme provedeno u radnom odnosu, dobna granica za umirovljenje, pa i visina mirovine, usklađivali bi se automatski – ovisno o demografskim kretanjima, zaposlenosti te udjelu mirovinskih izdataka u BDP-u. Nova pravila više ne bi pisala politika već statistika.
"Kriza je samo okrenula javnost prema problemu u mirovinskim sustavima, ali ga nije stvorila. Problem postoji posve neovisno o krizi i zapravo je posljedica demografije. Ljudi duže žive, pa ako jednako dugo rade, moraju biti duže u mirovini. U isto vrijeme, sve je više umirovljenika u odnosu prema zaposlenima. To su jednostavne činjenice kojih smo svi svjesni", komentira Dinko Novoselec, prvi čovjek AZ mirovinskog fonda.
Pojedine države već su uvele neke mehanizme automatske prilagodbe, pa se tako u Mađarskoj, Portugalu i Švedskoj dob za odlazak u mirovinu automatski mijenja ovisno o BDP-u, mirovine u Nizozemskoj i Njemačkoj računaju se na temelju plaća i pokazatelja s tržišta rada, a Francuska, Italija, Danska, Njemačka i Portugal radnu dob vežu uz očekivanu životnu dob. Jučer pokrenuta javna rasprava ide za tim da se ti uvjeti ujednače u EU. (T. B.)
Izvor: Večernji list
