Ove godine ispitanici imaju prosječno 1,7 dana više godišnjeg odmora nego prošle. 56% ispitanika smatra svoj godišnji dovoljnim za odmor, dok 42% želi dulji.
S početkom ljeta većini zaposlenih misli s posla skrenu ka odmoru. Tako se u brojnim uredima računa koliko je kome ostalo starog godišnjeg, dogovara s kolegama o preuzimanju radnih zadataka i proučava kalendar u potrazi za idealnom prilikom za spajanje praznika i blagdana s godišnjim odmorom.
Koliko su zaposlenici zadovoljni duljinom godišnjeg, kakve su im navike odlaska na odmor, te koji su razlozi zbog kojih se godišnji odmor često ne iskoristi u cijelosti otkrivaju rezultati Istraživanja o godišnjim odmorima koje je MojPosao, tijekom svibnja i lipnja 2011., proveo na uzorku od preko 500 ispitanika.
Duljina godišnjeg odmora
Ispitanici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, što je 1,7 dana više nego prošle godine. Gotovo polovica (42%) ih nije zadovoljna duljinom svog godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi više dana. Svega 2% misli da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok ih 56% smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor.
Bez obzira na nezadovoljstvo brojem dana godišnjeg odmora, većina ispitanika (84%) bi radije izabralo povišicu nego dodatne slobodne dane u vrijednosti godišnje povišice.
Gotovo polovici ispitanika koji rade vikendom, subote ulaze u godišnji odmor (43%), dok se 8% ispitanika koji ne rade vikendom i subota ubraja u godišnji.
Odlazak na godišnji odmor
Na godišnji odmor ove godine planira ići 93% ispitanika, i to u ljetnim mjesecima (80%). Gotovo trećina (29%) ih godišnji koristi prije ljeta, a četvrtina (25%) nakon ljeta. Petina (21%) ga koristi i u zimsko vrijeme.
Predstojeće neradne dane, više od polovice ispitanika (54%) iskoristit će tako što neće raditi u petak 24. lipnja. Petina (21%) ih je izjavila da će njihova tvrtka imati kolektivni godišnji odmor, a trećina ih je uzela godišnji odmor.
I ove godine velika većina ispitanika, njih 87%, na godišnji će ići dva ili više puta, a 13% će ga iskoristiti jednokratno (što ne znači da će nužno iskoristiti sve dane godišnjeg odmora).
Što se ograničenja vezanih za podjelu godišnjeg odmora na više dijelova tiče, 19% ispitanika ga može podijeliti samo u dva dijela, 3% ispitanika ga mora iskoristiti odjednom u cjelini, dok 73% nema takvih ograničenja.
Gotovo polovica ispitanika (45%) izjavila je kako ponekad ima problem dobiti godišnji odmor u vrijeme kada žele. Isto toliko ih s time nikada nema problema, dok je 10% ispitanika izjavilo kako im je dobiti godišnji uvijek problem.
Većina ispitanika (76%) uspjet će svoj godišnji odmor iskoristiti u cijelosti. No, 14% ih to neće moći učiniti, a 10% će ih imati mogućnost 'stari' godišnji iskoristiti i nakon 30. lipnja. Oni koji godišnji neće moći iskoristiti u cijelosti kao glavne razloge za to navode previše posla (49%) i pritisak nadređenih (25%).
Gotovo polovica ispitanika (45%) godišnji će provesti na putovanju unutar Hrvatske, a u inozemstvo će putovati 23% ispitanika.
Posao i odmor
Samo manji broj ispitanika (17%) na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao. Čak trećina ih često razmišlja o poslu, dok polovica to čini ponekad. Također, čak četvrtina ih svakodnevno provjerava službenu e-mail adresu, 39% ih to čini povremeno, dok si ih 36% može priuštiti da tijekom godišnjeg ne provjerava službeni e-mail.
Uz to, 52% ispitanika obavezno odgovara na poslovne pozive za vrijeme godišnjeg, 33% ih to čini samo u iznimnim situacijama, a na takve pozive ne odgovara samo 4% ispitanika. Da za vrijeme godišnjeg ne dobivaju službene poslove izjavilo je 11% ispitanika.
Po povratku s godišnjeg odmora, 28% ispitanika odmah se uhoda u posao, a 14% ispitanika izjavilo je da im je za to potrebno više od dva dana.
Regres i utjecaj krize
Ove godine čak 41% ispitanika očekuje regres, dok ih je prošle godine to očekivalo samo 20%. Prosječan iznos regresa koji ispitanici očekuju je 1.840 kuna.
Trenutna gospodarska situacija utjecat će na odlazak na godišnji odmor kod 59% ispitanika (prošle godine je isto izjavilo 63% ispitanika). Najviše (51%) ih je izjavilo da će zbog toga potrošiti manje novca nego što su planirali, a 24% ih neće nigdje putovati. (T. B.)
