Odnedavno neke tvrtke provjeravaju kakvu su sliku o sebi njihovi budući zaposlenici stvorili na društvenim mrežama.
Tvrtke u SAD-u odavno provjeravaju potencijalne zaposlenike, gledaju kakva im je kreditna prošlost i jesu li imali kaznenih prijava, a pritom se sve više služe i društvenim mrežama Facebookom i LinkedInom. Odnedavno neke tvrtke provjeravaju kakvu su sliku o sebi njihovi budući zaposlenici stvorili na društvenim mrežama. Naime, tvrtka Social Intelligence za poslodavce pomno češlja internet kako bi otkrila što su sve potencijalni zaposlenici izrekli ili učinili posljednjih sedam godina.
Potom sastavlja dosje s profesionalnim i humanitarnim radom, ali i s podacima koji su prema određenim kriterijima negativni: rasističke opaske, spominjanje droge, eksplicitne fotografije, poruke i videozapisi, pokazivanje oružja te dokaze o nasilju, piše Jennifer Preston u posebnom prilogu Poslovnog dnevnika The New York Times.
"Mi nismo detektivi", kaže Max Drucker izvršni direktor tvrtke Social Intelligence sa sjedištem u Santa Barbari u Kaliforniji. "Mi samo prikupljamo sve što je javno dostupno na internetu". Drucker kaže da mu je cilj provesti provjeru kandidata koja bi tvrtkama omogućila dosljednost u zapošljavanju, a ujedno štitila privatnost prijavljenih.
Tako, na primjer, u izvještaju ne navode vjersko opredjeljenje, rasu, bračni status, tjelesna oštećenja i druge podatke koje štite savezni zakoni o zapošljavanju, a poslodavci se za njih ne smiju interesirati tijekom razgovora za posao.
Usto, prijavljeni najprije moraju pristati na provjeru, te dobivaju povratnu informaciju o mogućim štetnim informacijama do kojih u potrazi dođu. Marc Rotenberg, predsjednik Informativnog centra za elektroničku privatnost iz Washingtona, kaže da se poslodavci imaju pravo poslužiti prikupljenim podacima u odluci o zapošljavanju, no smatra da nije dobro što "poslodavci sude o ljudima na temelju onoga što njihovi zaposlenici rade u slobodno vrijeme".
Druckerova tvrtka s velikih društvenih platformi, kao što su Facebook, Twitter i MySpace prikupi manje od trećine podataka, a većinu negativnih podataka o kandidatima pronađu u komentarima na blogove i objave na manjim društvenim servisima. "Ne mogu shvatiti zašto bi netko objavio eksplicitne fotografije i videozapise", kaže Drucker. "Također, pokazuju oružje, a ima i drugih nezakonitih radnji, kao što je konzumacija droge". Prisjetio se jednog muškarca koji je objavio 15 fotografija na kojima drži različito vatreno oružje. Drugi se pak slikao u stakleniku s golemim stabljikama marihuane.
75 posto tvrtki provodi internetsku pretragu podataka o kandidatima za posao, kaže Joe Bontke, menadžer za odnose s javnošću pri komisiji za jednake uvjete u zapošljavanju iz Houstona u Teksasu. Prema njegovim riječima, čak je 70 posto tvrtki odbilo kandidate za posao na temelju podataka pronađenih na internetu. (T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik