Share
Tweet
Share

Prestanak radnog odnosa

  • Opomena pred otkaz

    Opomena pred otkaz ugovora o radu ili pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa kako ga naziva Zakon o radu, obveza je poslodavca prije nastupa okolnosti redovitog otkazivanja ugovora o radu radi skrivljenog ponašanja, a u slučaju nastavka kršenja tih obveza.

  • Izvanredni otkaz radniku na bolovanju

    Izvanredni otkaz ugovora o radu je otkaz koji se daje radi najtežih oblika skrivljenog ponašanja radnika ili poslodavca (zavisno od toga tko otkaz daje) odnosno kada su počinjene teške povrede obveza iz radnog odnosa. Ova vrsta otkaza ugovora o radu omogućuje ugovornim stranama da se odmah oslobode obveza iz radnog odnosa bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka.

  • Duljina otkaznog roka

    Ukoliko je otkazni rok ugovoren u trajanju na način propisan Zakonom o radu otkazni rokovi iznose kako slijedi:

  • Raskidanje ugovora tijekom bolovanja

    Ugovor o radu na određeno vrijeme ističe istekom vremena na koji je ugovor zaključen odnosno prestankom okolnosti koje su uzrokovale potrebu za zaključenjem ugovora na određeno vrijeme (npr. povratak radnika s bolovanja).

  • Izračun iznosa otpremnine

    Zakon o radu uređuje pravo radnika na otpremninu kada mu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada osim ukoliko se ugovor ne otkazuje radi skrivljenog ponašanja radnika.

  • Neopravdani otkaz zbog krivnje radnika i naknada za nezaposlenost

    Nemate pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti. Naime, prema odredbi članka 32. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti ima radnik ako je radni odnos prestao bez njegove volje odnosno krivnje. S obzirom da je poslodavac Vama dao izvanredni otkaz s obrozloženjem da ste učinili osobito tešku povredu radnih obveza, ne možete od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobiti naknadu, jer je razloga otkaza, kako je u njemu navedeno, Vaša krivnja.

  • Neisplata plaće nakon prekida radnog odnosa

    Plaću možete ostvariti sudskim putem. Pri tome, ako Vam poslodavac nije isplatio plaću, bio Vam je dužan dati obračun neisplaćene plaće. Takav obračun predstavlja ovršnu ispravu, pa ako ste dobili taj obračun, plaću možete ostvariti u ovršnom dakle bržem postupku.

  • Zapošljavanje otpuštenih radnika na honorarni rad

    Prema zakonu morao bi s njima sklopiti ugovor o radu, a ne 'honorarni' ugovor. Naime, ako se radi o obavljanju poslova koji po naravi stvari predstavljaju radni odnos, poslodavac je dužan sklopiti ugovor o radu, a ne neki drugi ugovor.

  • Otpremnina kod prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme

    Navedeni radnici nemaju pravo na otpremninu. Naime, odredbom članka 125. Zakona o radu propisano je da pravo na otpremninu imaju radnici ako im poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada.

  • Potraživanje neisplaćene otpremnine

    Ako Vam poslodavac neće isplatiti otpremninu dobrovoljno, morate ostvariti svoje pravo sudskim putem.

  • Invalidska mirovina i mogućnost rada

    Dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, ugovor o radu tj. radni odnos prestaje po sili zakona. Takva osoba ne može se zaposliti odnosno sklopiti ugovor o radu, što je potpuno razumljivo jer ako je netko dobio mirovinu jer je zbog zdravstvenih razloga nesposoban za rad, ne može nakon toga raditi.

  • Premještaj na drugo radno mjesto i ponuda otkaza s otpremninom

    Iz pitanja nije sasvim jasan karakter Vašeg pristanka na otkaz. Ako ste u stvari sklopili sporazum o prestanku ugovora o radu, onda više nemate mogućnosti sudskog spora, jer niste otkaz u stvari niti dobili, nego ste sklopili sporazum. Tada i sva ostala pitanja postaju nebitna. Ako ste ipak dobili otkaz, a Vaš pristanak je samo načelni, tada otkaz možete sudski osporavati.

  • Manjak u skladištu – razlog za otkaz?

    Što se tiče otkaza, ako osobno niste odgovorni za manjak, nema razloga za otkaz tj. takav bi otkaz bio neopravdan. Prema tome, nemojte potpisati nikakav sporazumni prestanak ugovora o radu, suglasnost na otkaz, sami dati otkaz i sl.

  • Gubitak prava potpisivanjem sporazumnog otkaza

    Ako ste, kao što navodite, potpisali sporazum o prestanku ugovora o radu, onda je Vaš ugovor o radu prestao sporazumno, a ne otkazom. U tome slučaju nema primjene odredbe članka 113. st. 7. i 8. Zakona o radu o zabrani zapošljavanja 6 mjeseci na istim poslovima, jer se ista zabrana odnosi isključivo za slučaj poslovno uvjetovanog otkaza. Prema tome nemate pravo na ikakvu naknadu.

  • Uvjeti sporazumnog raskida ugovora o radu

    Ne znam tko je predložio sporazumni prestanak ugovora o radu, da li Vi ili poslovadac. Međutim, ako se radi o sporazumu onda je sve pitanje dogovora ugovornih strana. Dakle, ugovorne strane, tj. radnik i poslodavac mogu slobodno sve ugovarati što se tiče otkaznog roka, otpremnine te pitanja hoće li se u otkaznom roku stvarno raditi ili ne. Također sporazumom je moguće ugovoriti da nema nikakvog otkaznog roka niti otpremnine, jer sporazum nije otkaz.

  • Zloupotreba bolovanja i izvanredni otkaz

    Mislim da bi to nesumnjivo mogao biti opravdan razlog za izvanredni otkaz, s obzirom da se radi o zloupotrebi bolovanja.

  • Raskid ugovora o radu

    Kao prvo sporazum o prestanku ugovora o radu mora potpisati poslodavac, što znači osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva, dakle direktor ili druga osoba određena za zastupanje, ili pak osoba koju direktor ovlasti za to putem punomoći. Vaš prvi nadređeni ("šef"), vjerojatno daje svoje mišljenje, suglasnost i sl., ali ako nema posebno ovlaštenja za potpisivanje takvog sporazuma, on to ne bi mogao valjano učiniti.

  • Rad u mirovini

    Ukoliko osoba kojoj je priznato pravo na mirovinu i korisnik je mirovine želi raditi ona se može zaposliti.

  • Visina otpremnine

    Za precizan odgovor na Vaše pitanje prethodno je potrebno utvrditi na koji je način pitanje otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu riješeno Vašim ugovorom o radu odnosno pravilnikom o radu koji se primjenjuje kod Vašeg poslodavca ili kolektivnim ugovorom ako je isti zaključen.

  • Raskid ugovora o radu i mobbing

    Zakon o radu predvidio je sporazum kao mogućnost raskida ugovora o radu zaključenog između poslodavca i radnika te je isto tako odredio da se takav sporazum mora sačiniti u pisanom obliku. I samo jezično značenje riječi sporazum podrazumijeva suglasnost obiju ugovornih strana pa tako Vaš poslodavac nije dužan udovoljiti Vašem zahtjevu odnosno bolje reći prijedlogu za sporazumni raskid ugovora o radu iako bi bilo razumno očekivati da Vas o tome izvijesti u primjerenom roku.

  • Sporazum o prestanku ugovora o radu

    Ako ne potpišete za Vas ne nastupaju nikakve pravne posljedice. Sve dok ne potpišete novi ugovor o radu, ili njegovu izmjenu, ili sporazum o njegovom prestanku, ili dok ugovor ne bude otkazan, vrijedi postojeći ugovor sa svim pravima.

  • Otpremnina kod nepunog radnog vremena

    Prema odredbi članka 39. Zakona o radu kod ugovora o radu na nepuno radno vrijeme, ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.

  • Isplata veće otpremnine od zakonske

    Ako je poslodavac dobrovoljno odlučio isplatiti Vam veću otremninu od zakonske, to nije nikakav problem, jer poslodavac smije radniku dati više od zakonskog minimuma ali ne smije manje. Jedino što u takvom slučaju, razlika otpremine može biti oporeziva.

  • Radnik nije dužan potpisati sporazumni otkaz

    Niste nipošto dužni potpisati ugovor o sporazumnom prestanku ugovora o radu.

  • Odredba o otpremnini u odluci o otkazu

    Bilo bi uputno da odluka o otkazu sadrži i odredbu o otpremnini, ako ona pripada radniku kojem se otkazuje.

  • Način obračuna otpremnine

    Uzimaju se tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu tj. prije isteka otkaznog roka. Tako je izričito propisano odredbom članka 125. st. 2. Zakona o radu.

  • Izvanredni otkaz i pravo na naknadu za nezaposlenost

    U slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu nemate pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti.

  • Upozorenje pred otkaz

    Protiv upozenja trebali biste dati svoj odgovor. Iako to nije Zakonom o radu posebno propisano, odgovor je koristan kako biste u slučaju eventualnog otkaza, koji bi se između ostalog temeljio i na ovom upozorenju, mogli tvrditi da je upozorenje neopravdano, a o čemu ste odmah dali pisani odgovor poslodavcu.

  • Izvanredni otkaz zbog neizvršenja obveza

    U skladu s člankom 114. Zakona o radu, poslodavac može izvanredno otkazati radniku zbog osobito teške povrede ugovornih obveza ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć. U svakom konkretnom slučaju izvanredni otkaz treba procijenjivati kroz ovu zakonsku odredbu.

  • Mogućnost korištenja neplaćenog dopusta

    Možete koristiti neplaćeni dopust ako Vam poslodavac odobri. Dakle, to nije Vaše pravo, nego mogućnost koja ovisi o poslodavcu. Ne postoji zabrana otkaza za vrijeme neplaćenog dopusta, što znači da biste i za to vrijeme mogli dobiti otkaz.

  • Naknada štete pri otkazu

    O naknadi štete kod otkaza koju bi snosio radnik može biti govora samo ako radnik ne bi odradio zakonski otkazni rok ili ugovorni otkazni rok ako je kraći od zakonskog.

  • Otkaz problematičnom radniku

    Ako se možete dogovoriti s radnikom, kao što navodite da je on suglasan, to je najbolje rješenje jer izbjegavate mogućnost spora. Pri tome najbolji način bio bi da se sklopi sporazum o prestanku ugovora o radu. Međutim u tom slučaju radnik ne bi imao pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti. Stoga, ako biste htjeli postići sporazumno rješenje, a da radnik ipak ima pravo na spomenutu naknadu, trebali biste radniku dati redoviti otkaz, s time da se on ne žali odnosno da takav otkaz ne osporava na sudu.

  • Otkaz za vrijeme bolovanja i probnog roka

    Poslodavac može dati otkaz radniku za vrijeme bolovanja, osim u slučaju bolovanja zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti.

  • Način uručivanja otkaza

    Pošaljite pisani otkaz poštom uz povratnicu.

  • Otkaz radi bolovanja

    Bolovanje nije opravdan razlog za otkaz.

  • Poslovno uvjetovani otkaz

    Poslovno uvjetovani otkaz (a očito se o tome radi) dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima te ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika na nekim drugim poslovima. Dakle, poslodavac bi trebao prvo pokušati Vama dati druge poslove (knjigovođe), uključujući i da Vas prethodno za to dodatno osposobi odnosno obrazuje.

  • Izvanredni otkaz tokom bolovanja

    Zbog bolovanja poslodavac uopće ne može dati otkaz radniku. Međutim, poslodavac bi radniku koji je na bolovanju mogao izvanredno otkazati iz drugih razloga, a u skladu sa Zakonom o radu.

  • Povrat novca za specijalizaciju u slučaju otkaza i najduži mogući otkazni rok

    Za precizni odgovor bilo bi neophodno vidjeti ugovor. Dužni ste platiti ono što je ugovoreno, osim ako bi postojali uvjeti iz Zakona o obveznim odnosima za promjenu obveze, odnosno poništenje ugovora. Otkazni rok iznosi dva tjedna, a počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu, odnosno u skladu s navodima iz otkaza.

  • Pravo na otpremninu u slučaju otkaza od strane posloprimca

    Nemate pravo na otpremninu ako Vi namjeravate otkazati ugovor o radu.

  • Pravo na otpremninu u slučaju tehnološkog viška

    Ako je bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, radnik ima pravo na otpremninu.

  • Prava u slučaju otkaza zbog neplaćanja doprinosa

    Zbog neplaćanja doprinosa od strane poslodavca trenutno za Vas ne bi smjelo biti štetnih posljedica. Mislim da biste zbog neplaćanja doprinosa mogli opravdano dati izvanredni otkaz, u kojem slučaju biste imali pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti.

  • Prava u slučaju osobno uvjetovanog otkaza

    Osobno uvjetovani otkaz poslodavac može dati ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti. U slučaju osobno uvjetovanog otkaza radnik ima pravo na otpremninu. Radnik nema zakonsko pravo na otpremninu ako sam daje otkaz.

  • Pismeni otkaz kao nužan uvjet

    Otkaz mora biti u pisanom obliku, obrazložen i dan iz zakonom opravdanog razloga.

  • Pravo na otpremninu nakon 6 mjeseci

    Nemate zakonsko pravo na otpremninu.

  • Pravo na nadoknadu plaće za vrijeme otkaznog roka

    Imate pravo na naknadu plaće kao da ste radili.

  • Uvjeti najavljivanja otkaza pri radu na određeno vrijeme

    Ako ugovor o radu na određeno vrijeme istječe, nema nikakvog otkaznog roka. Inače, ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati (tj. s otkaznim rokom), samo ako je takva mogućnost predviđena ugovorom o radu.

  • Izvanredni otkaz

    Mora se poštivati otkazni rok ili iz ugovora o radu ili iz Zakona o radu, koji je za Vas povoljniji. Kod izvanrednog otkaza nema otkaznog roka. Poslodavac, tj. direktor mora obzrazložiti i dokazati razloge za izvanredni otkaz. Sigurno imate ozbiljne šanse da uspijete u sporu, ako poslodavac navede lažne razloge za otkaz.

  • Primjena Zakona o radu na strane poslodavce i otpremnina u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme

    Nebitno je što se radi o stranom predstavništvu, jer se svi propisi, uključujući i Zakon o radu, primjenjuju jednako na zaposlene u Hrvatskoj. Navedene radnice nemaju pravo na otpremninu prema Zakonu o radu, osim ako je to pravo određeno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Zakon o radu ne predviđa mogućnost da se ugovor o radu na određeno vrijeme automatski pretvori u ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a nakon proteka stanovitog vremena ili broja ugovora o radu na određeno vrijeme i sl.

  • Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu

    Pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu nije pravo iz zakona, nego ovisi da li je to ugovoreno ugovorom o radu i kolektivnim ugovorom odnosno određeno pravilnikom o radu.

  • Otkazni rok

    Otkazni rok zavisi od staža kod tog poslodavca, ali u pravilu iznosi najviše mjeseca dana.

  • 'Zamrznute' otpremnine

    Ako ste stekli pravo na otpremninu u skladu s člankom 125. Zakona o radu, poslodavac Vam je dužan otpremninu isplatiti.

  • Mogućnost zapošljavanja kod konkurencije

    Ugovorni otkazni rok kraći od zakonskog važi samo ako radnik daje otkaz poslodavcu, a obrnuto vrijedi isključivo duži, zakonski rok - od dva tjedna do tri mjeseca. Ako ugovorna zabrana utakmice nije ugovorena pisanim putem, što očito nije, kako proizlazi iz Vašeg pitanja, možete bez problema otići konkurenciji, bez opasnosti da Vas poslodavac uspješno tuži. Radnu knjižicu Vam poslodavac mora vratiti.

  • Rok za uručenje izvanrednog otkaza

    Izvanredni otkaz može se dati isključivo u roku od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se temelji.

  • Izvanredni otkaz ugovora o radu zbog navodne povrede radne obaveze

    Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu Zakonom o radu određeni su samo na načelan način, pa je na sudu da u slučaju spora, procjeni opravdanost takvog otkaza. Međutim, ovaj otkaz nije valjano obrazložen, jer su navedene samo neke općenite formulacije, odnosno nema dokaza kojima se otkazni razlozi dokazuju. Radnik uvijek ima pravo otkaz sudski osporavati, a na sudu je da procjeni opravdanost otkaza, s time da onaj koji daje izvanredni otkaz, u ovom slučaju poslodavac, mora dokazati postojanje otkaznih razloga.

  • Mogućnosti radnika u slučaju ponude sporazumnog raskida ugovora o radu

    Niste dužni prihvatiti drugo radno mjesto bez izmjene ugovora o radu. Za vrijeme dok ste neraspoređeni imate pravo na punu plaću, a imate pravo i tražiti poslodavca da Vam da posao iz Vašeg ugovora o radu. Radnici na određeno vrijeme niti na koji način ne mogu imati više prava od radnika ne neodređeno vrijeme. Sporazum o prestanku ugovora o radu niste dužni prihvatiti, a možete ga prihvatiti ako ocjenite da je to u Vašem interesu, odnosno da Vam je povoljno.

  • Otkazni rok i otpremnina nakon 10 godina radnog staža

    Imate pravo na otkazni rok od dva mjeseca i dva tjedna te na otpremninu. Otkaz mora biti opravdan i obrazložen i možete ga sudski osporavati.

  • Kako dobiti otkaz?

    Nemate izravnih zakonskih mogućnosti da 'natjerate' poslodavca da Vam da redovni otkaz i otpremninu.

  • Pravo na otpremninu i iznos otpremnine

    Prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na otpremninu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: ako poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu poslovno uvjetovanim otkazom ili osobno uvjetovanim otkazom, ako otkazuje ugovor o radu koji je sklopljen na neodređeno vrijeme, te ako je radnik kod tog poslodavca radio najmanje dvije godine neprekidno. Također radnik ima pravo na otpremninu ako mu poslodavac otkazuje zbog stečaja. Otpremnina ne smije iznositi manje od jedne polovine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

  • Odjava s mirovinskog

    Po mojem mišljenju mora Vam biti omogućeno da se odjavite.

  • Otkazni rok - pravo na odsustvo s posla te na godišnji odmor

    Za vrijeme otkaznog roka radnik treba imati pravo na 4 sata odsustvovanja s rada radi traženja posla, bez obzira tko je dao otkaz. Ako je prekid rada duži od 8 dana, radnik ima pravo na puni godišnji odmor tek nakon 6 mjeseci rada. U slučaju povrede na radu radnik ima sva prava iz rada odnosno zdravstvenog osiguranja, neovisno o prethodnom stažu.

  • Zakonski opravdan otkaz

    Iz pitanja se ne vidi radi li se o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme, odnosno o kakvom je otkazu riječ. U svakom slučaju poslodavac mora imati zakonom opravdani razlog za otkaz.

  • Potraživanje neplaćenih doprinosa u slučaju sporazumnog raskida ugovora o radu

    Potraživanje će Vam biti vrlo teško naplatiti.

  • Raskid ugovora o radu

    Ugovor nije raskinut, ali kašnjenje s isplatom plaće moglo bi biti razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu (bez otkaznog roka).

  • Otpust iz MUP-a

    Prema podacima koje ste naveli, nemate šanse za dokazivanje da je rješenje o otpustu nezakonito.

  • Otkaz zbog trajnih osobina i nesposobnosti zaposlenika

    Radi se o redovitom otkazu (otkaz s otkaznim rokom i otpremninom) i to osobno uvjetovanom otkazu bez krivnje zaposlenika, koji poslodavac može dati ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze zbog stanovitih trajnih osobina ili sposobnosti. Prije otkaza u pravilu bi trebalo omogućiti obranu zaposleniku, ali svakako treba prethodno mišljenje zaposleničkoga vijeća.

  • Prijevremena starosna mirovina

    Ako ste bili uredno prijavljeni, a poslodavac nije plaćao doprinose tj. prestao ih je plaćati, morali biste imati pravo na priznanje staža za tih godinu i pol. Međutim, ako uopće niste bili prijavljeni onda bez plaćanja doprinosa vjerojatno nećete moći ostvariti svoje pravo. S 29 godina staža pravo na starosnu mirovinu steći ćete tek sa 60 godina života.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.